Slušaj vest

Da li jajnici mogu ponovo da "prorade" kada se čini da su gotovo potpuno izgubili funkciju? To je pitanje kojim se poslednjih godina intenzivno bavi reproduktivna medicina, a jedna od najzanimljivijih tema na seminaru "Aktuelne teme u reproduktivnoj medicini" nedavno održanom u Beogradu bilo je upravo istraživanje tehnika za aktivaciju uspavanih folikula u jajnicima.

O tome je govorio dr Sesar Dijaz Garsija, španski stručnjak za reproduktivnu medicinu, predavač na Univerzitetu u Glazgovu, koji se godinama bavi očuvanjem plodnosti, transplantacijom materice i takozvanim "podmlađivanjem" jajnika, a trenutno radi u Londonu. 

- Suština ovih procedura jeste pokušaj da se aktiviraju folikuli koji i dalje postoje u jajniku, ali su "uspavani", ali ove metode ne mogu da pomognu svim ženama. Ako u jajnicima više nema folikula, tehnike aktivacije neće delovati. To se često dešava kod žena koje su prošle veoma agresivne hemioterapije ili imaju veoma dugo trajanje prevremenog otkazivanja funkcije jajnika - objasnio je dr Dijaz.

Kada jajnici još imaju "uspavane" folikule?

Jedna od metoda koja privlači veliku pažnju jeste fragmentacija tkiva jajnika. Tokom procedure mali delovi tkiva se uzimaju, zatim usitnjavaju na veoma sitne fragmente i vraćaju u jajnik. Iako zvuči gotovo neverovatno, sama mehanička "mikropovreda" tkiva može da pokrene biohemijske procese koji podstiču aktivaciju folikula.

- Istraživači su još 2012. godine na Stanfordu primetili da se sečenjem ovarijalnog tkiva povećava broj aktivnih folikula. Kasnije su otkrili da se pri tome remeti takozvani Hippo signalni put, važan mehanizam koji reguliše rast i regeneraciju tkiva. Kada se ta ravnoteža poremeti, dolazi do oslobađanja faktora rasta koji mogu da podstaknu razvoj folikula - sugerisao je dr Dijaz.

materica-shutterstock-2056555628.jpg
Sečenjem ovarijalnog tkiva povećava se broj aktivnih folikula Foto: Shutterstock

On i njegov tim pokušali su da ovu ideju primene u kliničkoj praksi, ali uz određene izmene. Umesto dugotrajnog držanja tkiva van organizma, što povećava rizik od oštećenja, odlučili su da rade sa svežim tkivom i da ga što pre vrate u jajnik.

- Želeli smo da smanjimo vreme tokom kog je tkivo van tela i da minimizujemo rizik od ishemije. Cilj je bio da sačuvamo što više funkcionalnog tkiva - naglasio je stručnjak.

Zatim su sproveli randomizovanu kontrolisanu studiju kod žena sa veoma niskom ovarijalnom rezervom. Kod dela pacijentkinja urađena je operacija, dok su druge samo praćene. Rezultati su pokazali povećanje broja antralnih folikula, odnosno folikula koji se vide na ultrazvuku, naročito u operisanom jajniku.

- Ono što je posebno zanimljivo jeste da povećanje broja folikula nije automatski značilo i bolje rezultate vantelesne oplodnje. Videli smo biološki efekat, ali kada smo analizirali broj zrelih jajnih ćelija i kliničke ishode, razlike nisu bile značajne - rekao je dr Dijaz.

Više folikula ne znači automatski uspešniju VTO

Mnogo bolje rezultate, međutim, pokazale su žene sa prevremenim otkazivanjem funkcije jajnika (POI), stanjem koje se često opisuje i kao prevremena menopauza, posebno one kod kojih problem nije trajao dugo. Kod njih su lekari češće uspevali da vide folikule na ultrazvuku, više pacijentkinja ulazilo je u VTO postupke, a ostvarene su i trudnoće.

- U grupi žena sa kraćim trajanjem POI ostvareno je pet trudnoća kod osam pacijentkinja, dok su kod žena kod kojih je stanje trajalo duže od dve godine zabeležene samo dve trudnoće među 26 pacijentkinja. Rezultati jesu obećavajući, ali i dalje preliminarni. Moramo biti veoma oprezni - naglasio je dr Dijaz. 

prikaz jajne ćelije i spermatozoida
U grupi žena sa kraćim trajanjem POI ostvareno je pet trudnoća kod osam pacijentkinja Foto: Shutterstock

Posebno je istakao da ove metode ne mogu da poprave genetski kvalitet jajnih ćelija, zbog čega u njihovim studijama nije ostvarena nijedna trudnoća kod žena starijih od 38 godina.

Ko nije dobar kandidat za ove procedure?

Dr Dijaz istakao je da većina žena koje ulaze u ovakve eksperimentalne procedure zapravo odbija donaciju jajnih ćelija, iako je to često najefikasnije rešenje.

- Mislim da je najvažnije da pacijentkinje budu potpuno informisane o realnim šansama za uspeh i mogućim komplikacijama. Lično danas ne bih uključivao žene starije od 38 godina u ovakve procedure - rekao je stručnjak.

Dodao je da među lekarima i dalje postoji dilema koliko su ostvarene trudnoće direktna posledica same procedure, a koliko spontane aktivnosti jajnika, koja se kod pojedinih žena sa prevremenim otkazivanjem funkcije jajnika povremeno može javiti i bez intervencije.

- Trenutno se istražuju i manje invazivne metode koje ne zahtevaju operaciju. Jedna od ideja jeste da se aktivacija folikula postigne samo ubacivanjem tanke igle u tkivo jajnika, slično postupku aspiracije jajnih ćelija tokom vantelesne oplodnje. Istraživanja na životinjama već su pokazala određene rezultate, a sada pripremamo novu randomizovanu studiju na ženama sa prevremenim otkazivanjem funkcije jajnika - naveo je ginekolog.

Najvažnija poruka predavanja bila je da medicina danas sve više pokušava da pronađe načine da iskoristi ono što u jajniku još postoji, umesto da odmah polazi od pretpostavke da je funkcija potpuno izgubljena. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su ova istraživanja još u fazi razvoja i da za sada ne postoji univerzalno rešenje za žene sa ozbiljno smanjenom ovarijalnom rezervom ili prevremenim otkazivanjem funkcije jajnika.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Da li se jajnici mogu podmladiti? Prof. dr Aleksandar Ljubić otkriva šta je realno, a šta još u fazi ispitivanja