Lekovi za gorušicu mogu oslabiti imunoterapiju: Naučnici upozoravaju na rizik za pacijente s rakom bubrega
Antacidi koji se izdaju bez recepta mnogima su prvo rešenje za gorušicu, ali za pacijente sa rakom bubrega mogli bi da predstavljaju rizik. Gorušica je česta tegoba, pa mnogi redovno posežu za lekovima poput pantoprazola bez mnogo razmišljanja. Iako se smatraju bezbednim kada se koriste prema preporuci lekara, kod osoba koje primaju imunoterapiju za rak bubrega ovi lekovi mogli bi da utiču na više od samih simptoma.
Dr Vinu Agarval, šef medicinske onkologije u Međunarodnoj bolnici Šalbi u Gurugramu, izražava ovu zabrinutost i to je razgovor koji sve češće vodi sa svojim pacijentima.
- Pacijent dolazi na kontrolni pregled. Snimci izgledaju ohrabrujuće. Lečenje ide po planu. A onda, gotovo usputno, pomenu da već nekoliko godina uzimaju pantoprazol svakog jutra zbog gorušice bez odgovarajućeg lekarskog saveta. Većina pacijenata zaista ne misli da je to dovoljno važno pomenuti. Ali novija istraživanja sugerišu da bi moglo biti.
Kako antacidi mogu štetiti našem zdravlju
On objašnjava da sistem za varenje sadrži trilione bakterija koje se zajednički nazivaju crevni mikrobiom. Nekada se smatralo da pomažu samo u varenju, ali sada se zna da su duboko povezane sa imunološkim sistemom.
- Naše crevne bakterije su poligon za našu imunološku vojsku. Ako je taj ekosistem poremećen, imuni odgovor možda neće biti toliko efikasan koliko želimo - kaže dr Agarval.
Studija objavljena u časopisu Cancer Treatment Reviews posmatrala je pacijente sa uznapredovalim rakom koji su primali imunoterapiju, upoređujući one koji su redovno koristili inhibitore protonske pumpe (IPP) sa onima koji to nisu. Rezultati su iznenadili mnoge onkologe.
Pacijenti koji nisu uzimali IPP svakodnevno imali su preživljavanje bez progresije bolesti od oko 9,7 meseci, dok je kod redovnih korisnika IPP ono iznosilo oko 6,4 meseca. Kada je mereno ukupno preživljavanje, razlika je bila još veća – oko 14,6 meseci za svakodnevne korisnike IPP u poređenju sa približno 30 meseci za one koji ih nisu koristili.
Kada su istraživači objedinjili 14 studija koje su obuhvatile 6.716 pacijenata obolelih od raka na imunoterapiji, korisnici IPP imali su približno 39 odsto veći relativni rizik od smrti i 29 odsto veći rizik od napredovanja raka.
Veća studija raka bubrega sa 343 pacijenta pokazala je isti rezultat. Neki od najnovijih podataka sugerišu da je efekat možda nešto blaži, ali smer rezultata ostaje isti. Važno je naglasiti da su u pitanju opservacione studije, a ne kontrolisana klinička ispitivanja. Korisnici IPP često su stariji i imaju više zdravstvenih problema, što samo po sebi može pogoršati ishode lečenja.
Zato se još ne može sa sigurnošću reći da upravo ovi lekovi izazivaju razliku u preživljavanju. IPR se takođe povezuju sa povremenim oštećenjem bubrega, što je još jedan razlog da se njihova upotreba povremeno preispita umesto da se nastavlja po automatizmu.
Takođe, promene u ishrani, poput manjih obroka, manje začinjene hrane i izbegavanja kasnih večera, mogu pomoći u kontroli tegoba. Prema rečima dr Agarvala, na uspeh lečenja ne utiče samo terapija, već i svakodnevne navike pacijenta.
Izvor: onlymyhealth.com/Zdravlje.Kurir.rs
progresije bolesti