Eksperimentalni lek menja reakcije mozga na hranu: Smanjuje stalnu zaokupljenost jelom
Eksperimentalni lek kagrisema promenio je način na koji mozak reaguje na visokokaloričnu hranu, smanjio stalnu zaokupljenost hranom i količinu masti u predelu abdomena, jetre i pankreasa, pokazali su novi rezultati predstavljeni na 62. godišnjem kongresu Evropske asocijacije za proučavanje dijabetesa (EASD) u Milanu.
Novi podaci ukazuju i na očuvanje zdravlja kostiju, navedeno je prilikom predstavljanja rezultata o leku.
Lek promenio reakcije mozga na visokokaloričnu hranu
U 52-nedeljnoj studiji, sprovedenoj kod odraslih osoba sa prekomernom telesnom masom ili gojaznošću, korišćena je funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI), neinvazivna metoda za praćenje aktivnosti mozga tokom određenih zadataka.
Rezultati su pokazali da je kagrisema promenila reakcije mozga na podsticaje povezane sa visokokaloričnom hranom, posebno u regijama povezanim sa željom za hranom, sistemom nagrađivanja, senzornom obradom i kontrolom ponašanja.
Istovremeno, kod ispitanika su zabeležena poboljšanja navika u ishrani, smanjenje takozvanog „food noise“, odnosno stalne zaokupljenosti hranom, kao i promena osećaja gladi, apetita i kontrole želje za hranom nakon 22 i 52 nedelje terapije.
Studija, koja je na EASD 2026 dobila nagradu „Best Abstract Award“, pokazala je da su navedene promene bile povezane sa smanjenjem telesne težine od 22,4 odsto u odnosu na placebo nakon 52 nedelje.
Manje masti u stomaku, jetri i pankreasu
U podstudiji kliničkog istraživanja, koja je obuhvatila odrasle osobe sa dijabetesom tip 2, ispitivani su metabolički efekti kagriseme korišćenjem MRI tehnike.
Pri dozi od 2,4 miligrama, lek je doveo do značajnog smanjenja abdominalne masti, kao i količine masti u jetri i pankreasu, u poređenju sa placebom.
Prosečno smanjenje telesne mase tokom 40 nedelja iznosilo je 14,3 odsto.
Novi podaci o zdravlju kostiju
Naknadna analiza markera zdravlja kostiju, sprovedena u okviru kliničkog ispitivanja kod odraslih osoba sa nedovoljno kontrolisanim tipom 2 dijabetesa, pokazala je znake očuvane ravnoteže u procesu održavanja koštanog tkiva.
Telesna masa je nakon 68 nedelja primene leka bila smanjena za 14,2 odsto.
Autori studije naveli su da ovi nalazi predstavljaju prve ohrabrujuće pokazatelje promena na kostima tokom primene kagriseme kod osoba sa tipom 2 dijabetesa.
„Food noise“ i stalna misao o hrani
Izvršni potpredsednik, glavni naučni direktor i rukovodilac istraživanja i razvoja kompanije Novo Nordisk Martin Holst Lange rekao je da je „food noise“ za mnoge osobe sa prekomernom telesnom masom ili gojaznošću jedan od najvećih izazova na putu ka zdravijim navikama.
On je naveo da podaci dobijeni fMRI metodom ukazuju na potencijal kagriseme da smanji merljivu zaokupljenost hranom, uz smanjenje telesne težine od 22,4 odsto nakon 52 nedelje.
Prema rezultatima predstavljenim na kongresu, efekti kagriseme mogli bi da obuhvate više mehanizama povezanih sa gojaznošću i tipom 2 dijabetesa – od gladi i želje za hranom, preko količine masti u organima i oko njih, do procesa povezanih sa koštanim tkivom.
Kombinacija dva leka
Kagrisema je eksperimentalni lek koji kombinuje cagrilintid i semaglutid i razvija se za lečenje gojaznosti i tipa 2 dijabetesa.
U decembru 2025. podnet je zahtev američkoj Agenciji za hranu i lekove (FDA) i kanadskim regulatornim organima za odobrenje leka za lečenje gojaznosti.
Tokom 2026. godine započeta je i studija faze 3 koja ispituje efikasnost i bezbednost visokih doza CagriSema od 2,4 mg/7,2 mg kod odraslih osoba sa gojaznošću.
Više od milijardu ljudi živi sa gojaznošću
Gojaznost i dijabetes spadaju među najrasprostranjenije hronične bolesti u svetu.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od milijardu ljudi širom sveta živi sa gojaznošću, dok Međunarodna federacija za dijabetes procenjuje da oko 589 miliona odraslih osoba ima dijabetes, pri čemu većina ima tip 2 dijabetes.