Autizam ili poremećaj autističnog spektra odnosi se na širok spektar stanja koje karakterišu poremećaji u socijalnim veštinama i komunikaciji, ponašanje koje se ponavlja, promenama u govoru i neverbalnoj komunikaciji.
![autizma se obično pojavljuju u uzrastu druge ili treće godine života.](/data/images/2013/04/15/10/296977_autizam-poremecaj-u-komunikaciji-deca-dete-decak_ff.jpg?ver=1712045029)
Načini na koje ljudi sa autizmom uče, razmišljaju i rešavaju probleme mogu varirati od visokokvalifikovanih do ozbiljnih izazova.
Nekim osobama sa autizmom može biti potrebna značajna podrška u svakodnevnom životu, nekima manja podrška dok u nekim slučajevima, žive potpuno nezavisno.
Neka povezana kašnjenja u razvoju mogu se pojaviti i ranije, a često se mogu dijagnostikovati već sa 18 meseci.
Istraživanja pokazuju da rana intervencija dovodi do pozitivnih ishoda kasnije u životu za osobe sa autizmom.
Faktori rizika za nastanak autizma:
Genetski faktori rizika za autizam
Istraživanja nam govore da autizam ima tendenciju da se javlja među članovima iste porodice.
![autizam, dete sa autizmom](/data/images/2024/04/02/10/3852318_autizam-shutterstock-245646454_ff.jpg?ver=1712047982)
Ako roditelj nosi jednu ili više ovih promena gena, one se mogu preneti na dete (čak i ako roditelj nema autizam).
Faktori rizika iz okoline
Istraživanja takođe pokazuju da određeni uticaji okoline mogu dodatno povećati – ili smanjiti – rizik od autizma kod ljudi koji su genetski predisponirani za ovaj poremećaj.
Povećani rizik za nastanak autizma:
U povećani rizik za nastanak autizma spada: stariji uzrast roditelja (bilo kog od roditelja), komplikacije tokom trudnoće i porođaja (npr. ekstremno nedonoščad pre 26 nedelja, mala porođajna težina, višeplodne trudnoće –blizanačka trudnoća, trojke, itd. trudnoće u razmaku od manje od godinu dana).
![dečak, autizam, bolest](/data/images/2018/04/01/23/1448517_stockphotocuteboyusingalaptop198260657_ff.jpg?ver=1712045160)
Smanjen rizik za nastanak autizma:
Upotreba vitamina koji sadrže folnu kiselinu u prenatalnom periodu pre i tokom začeća kao i tokom trudnoće imaju uticaja na smanjenje rizika za nastanak autističnih poremećaja.
Uzimanje zdrave hrane, izbegavanje infekcija i redovne kontrole kod izabranog ginekologa mogu povećati šanse za rađanje zdravog deteta.
Vakcine kao faktor rizika
Svaka porodica ima jedinstveno iskustvo sa dijagnozom autizma, a za neke to odgovara vremenu vakcinacije njihovog deteta.
Istovremeno, naučnici su sproveli opsežna istraživanja u poslednje dve decenije kako bi utvrdili da li postoji bilo kakva veza između vakcinacije u detinjstvu i autizma.
Rezultati ovog istraživanja su jasni: Vakcine ne izazivaju autizam. Američka akademija za pedijatriju je sprovela opsežno istraživanjae na ovu temu.
![Svako dete ili odrasla osoba sa autizmom ima jedinstvene izazove](/data/images/2017/08/12/21/1260191_0811shutterstock-182350502_ff.jpg?ver=1712045208)
Mnogi ljudi sa autizmom imaju dodatna medicinska stanja kao što su poremećaj spavanja, epileptični napadi i gastrointestinalni distres.
Rešavanje ovih stanja može poboljšati pažnju, učenje i srodna ponašanja.
Svaka intervencija ili plan lečenja autizma treba da bude prilagođen specifičnim potrebama osobe.
Plan lečenja neke osobe može uključivati intervencije u samom ponašanju, lekove, druge terapije, ili kombinaciju svih.
Dok autizam ne dobije dijagnozu i ne otpočne se sa lečenjem, roditelji mogu da pomognu tako što će pratiti društveni i emotivni razvoj deteta te ukoliko ono ne izgleda onako kako bi trebalo, ne treba da čekaju da bi poradili na otežanom razvoju i vezi sa detetom, piše zjz.org.rs.
Prenela: N.R.
Izvori: zjz.org.rs / zdravlje.kurir.rs
![](http://www.kurir.rs/resources/images/header/logo.png)