Astigmatizam u porastu kod dece nakon kovid pandemije: Često je povezan sa kratkovidošću, glavobolja i zamagljen vid su ključni simptomi
Kovid pandemija je negativno uticala na zdravlje očiju dece. Zbog manje vremena provedenog na otvorenom i više vremena pred ekranima, došlo je do povećanja astigmatizma, što uzrokuje zamagljen vid zbog nepravilne zakrivljenosti rožnjače.
Astigmatizam je greška refrakcije koja nastaje kada rožnjača nije pravilno zakrivljena. Zbog ove nepravilnosti svetlost se ne fokusira tačno na mrežnjaču, što uzrokuje zamagljen vid na svim udaljenostima.
Često je povezan sa miopijom (kratkovidost), a u nekim slučajevima može dovesti do ambliopije, poznate kao "lenjo oko".
Povećanje astigmatizma tokom pandemije
Studija koja je sprovedena u Hong Kongu, pod nazivom HKCES, obuhvatila je 21.665 dece, starosti u proseku 7 godine. Deca su bila praćena između 2015. i 2023. godine, kako bi se analizirali efekti pandemije na zdravlje njihovih očiju.
Pre pandemije, prevalencija refraktivnog astigmatizma (RA) iznosila je 23,4 odsto, dok je astigmatizam rožnjače (CA) bio prisutan kod 60 odsto dece. Međutim, tokom pandemije, oba stanja su porasla. Do 2022. godine, prevalencija RA porasla je na 34,7 odsto, a prevalencija CA na 64,7 odsto.
Uzroci povećanja astigmatizma
Povećanje prevalencije astigmatizma kod dece može se povezati sa promenama u načinu života tokom pandemije. Deca su provodila mnogo više vremena ispred ekrana zbog onlajn nastave, igranja video igara i čitanja.
Ove aktivnosti, koje zahtevaju produženi fokus na blizinu, mogu promeniti zakrivljenost rožnjače. Pored toga, smanjenje vremena provedenog na otvorenom, gde deca inače više gledaju u daljinu, takođe je doprinelo promenama u njihovom vidu.
Deca tokom pandemije imala su 20% veću šansu za refraktivni astigmatizam
Povećanje učestalosti astigmatizma bilo je značajno, sa porastom od 7 odsto kod dečaka i 8 odsto kod devojčica u 2021. godini u odnosu na pre pandemiju.
Deca koja su bila pregledana tokom pandemije imala su 20 odsto veću šansu za razvoj refraktivnog astigmatizma i 26 odsto veću šansu za astigmatizam rožnjače u odnosu na decu koja su bila pregledana pre pandemije.
Iako su keraometrijske vrednosti (odnose na merenje zakrivljenosti rožnjače oka), koje mere zakrivljenost rožnjače, ostale stabilne, najstrmija zakrivljenost je porasla, dok je najravniji meridijan smanjen. Ove promene ukazuju na to da povećanje astigmatizma nije bilo uzrokovano samo promenama u veličini ili obliku rožnjače, već i promenama u načinu života, poput povećanog rada na blizinu.
Zaključak
Astigmatizam može ozbiljno uticati na vid i, ako se ne leči, dovodi do ambliopije (stanje u kojem jedno oko ne razvija normalnu oštrinu vida, čak i uz upotrebu naočara ili kontakt sočiva), što pogađa kvalitet života deteta.
Promene u zakrivljenosti rožnjače zbog produženog gledanja u ekrane mogu imati dugoročne posledice. Povećanje astigmatizma među decom nakon pandemije ukazuje na potrebu za pažljivijim praćenjem očnog zdravlja.
Važno je razviti strategije koje će omogućiti ravnotežu između vremena provedenog na otvorenom i pred ekranima, kako bi se smanjili negativni efekti na vid.
Izvor: News-medical.net/Zdravlje.Kurir.rs
Skoro 40 % dece i mladih biće kratkovido do 2050. godine, studija utvrdila šta je okidač
Magija ružičaste soli: Da li pomaže u mršavljenju i za šta je još korisna?