Mlade žene pod većim rizikom od moždanog udara zbog stresa: Nova studija otkriva alarmantne podatke
Izveštaj, objavljen 5. marta donosi nove uvide u povezanost stresa i rizika od moždanog udara. Istraživanje je posebno ukazalo na vezu između visokog nivoa stresa i povećane verovatnoće od šloga kod osoba u starosnoj grupi od 18 do 49 godina, pri čemu je ova veza primetna samo kod žena, dok za muškarce nije pronađen slična povezanost.
Istraživači su odavno znali da stres opterećuje kardiovaskularni sistem. Nedavno su otkrili da bi to mogao biti faktor rizika za moždani udar kod mlađih odraslih osoba, koji je u porastu. Ali nova studija sugeriše da stres potencijalno može imati veći uticaj na zdravlje srca, a posebno kod žena.
- Nalazi naglašavaju kako produženi psihološki stres može doprineti vaskularnoj disfunkciji, naglašavajući važnost upravljanja stresom za prevenciju moždanog udara - rekla je Lauren Patrick, docent neurologije i vaskularni neurolog na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku
Umeren stres povezan sa 78% većim rizikom od moždanog udara
Nova studija istražuje vezu između stresa i ishemijskog moždanog udara kod mlađih odraslih osoba, sa posebnim naglaskom na žene.
Istraživači su analizirali 426 osoba starosti od 18 do 49 godina koje su doživele ishemijski moždani udar, a polovina njih bile su žene. U istraživanju su upoređeni sa grupom od 426 zdravih ljudi iste starosne dobi i pola. Ispitivanjem nivoa stresa, otkriveno je da su osobe koje su doživele moždani udar prijavile znatno veći nivo stresa u poslednjem mesecu.
Konkretno, 46 odsto onih koji su doživeli moždani udar izjavilo je da su iskusili umerene do visoke nivoe stresa, u poređenju sa samo 33 odsto u kontrolnoj grupi. Kod žena je umeren nivo stresa bio povezan sa 78 odsto većim rizikom od moždanog udara, dok je visok nivo stresa povećao rizik za 6 odsto. Istraživači nisu pronašli sličnu vezu između stresa i rizika od moždanog udara kod muškaraca.
Svakih 20 minuta jedna osoba u Srbiji doživi moždani udar, a svakih 60 minuta neko umre od moždanog udara. Nažalost, pacijenti koji umiru od šloga su sve mlađi, naročito u post kovid periodu.
Stres može izazvati fiziološke promene koje povećavaju rizik od moždanog udara
Iako studija ne može dokazati direktnu uzročnu vezu između stresa i moždanog udara, ona otkriva korelaciju koja sugeriše da stres može doprineti fiziološkim promenama koje povećavaju rizik od moždanog udara.
Istraživači navode da potencijalni mehanizmi uključuju nagle skokove krvnog pritiska, srčane aritmije povezane sa stresom i hroničnu upalu. Takođe, stres može podstaći nezdrave navike poput pušenja, fizičke neaktivnosti, loše ishrane i konzumacije alkohola, što dodatno povećava rizik. Pored toga, istraživanja pokazuju da žene češće prijavljuju visoke nivoe stresa, često zbog balansiranja više životnih uloga, poput posla, brige o porodici i domaćinstvu.
Dok prethodna istraživanja ukazuju na vezu između stresa i moždanog udara kod muškaraca, ova studija nije otkrila sličnu povezanost kod njih. Stručnjaci sugerišu da bi razlog za veći uticaj stresa kod žena mogao biti veća izloženost stresnim situacijama koje su vezane za društvene i porodične obaveze. Osim toga, muškarci često podcenjuju nivoe stresa, što može uticati na nedovoljnu prepoznavanje i odgovaranje na stresne faktore.
Pročitajte:
Kontrola stresa ključna je u prevenciji
Zbog svih ovih faktora, stručnjaci savetuju da se pažnja posveti kontroli stresa. Preporučuju fizičke aktivnosti, meditaciju, jogu i druge tehnike smanjenja stresa kao načine da se umanji rizik od moždanog udara, naročito kod mladih ljudi.
U obavljanju svakodnevnih aktivnosti, prepoznavanje simptoma stresa, kao što su glavobolje, nesanica, povišen krvni pritisak i anksioznost, može biti prvi korak u prevenciji ozbiljnih zdravstvenih problema.
Izvor: Health.com/Zdravlje.Kurir.rs
Metode koje pomažu u oslobađanju od stresa, poput 5 minuta ove aktivnosti, mogu doneti značajnu promenu u nervnom sistemu, smanjujući napetost i poboljšavajući opšte stanje organizma
Šta svetski vodiči savetuju za lečenje metastatskog karcinoma pluća? U Srbiji kroz skrining program prošlo 1.500 pacijenata, kod 45 otkriven malignitet