Vaš mozak je možda stariji nego što mislite: Evo kako su naučnici došli do tog otkrića
Koristeći mašinsko učenje i skeniranje mozga, istraživači su otkrili da ubrzano starenje mozga povećava uticaj kognitivnih faktora rizika na pamćenje i razmišljanje, posebno kod ljudi sa cerebrovaskularnim bolestima.
Razlika između predviđene starosti mozga osobe i njene stvarne starosti, poznata kao razlika u starosti mozga, može uticati na to kako se faktori rizika za kognitivno oštećenje, poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa, odnose na veštine razmišljanja i pamćenja, prema studiji objavljenoj u časopisu Neurology, medicinskom časopisu Američke akademije za neurologiju.
Nedavni napredak u neuroimagingu omogućio je upotrebu alata za mašinsko učenje obučenih na skeniranje mozga kako bi se identifikovale varijacije u starenju mozga i procenila biološka starost mozga.
- Kako starimo, naš mozak se menja, sa manjim volumenom mozga i manjim brojem krvnih sudova koji podržavaju moždano tkivo, a bolesti mogu pogoršati ove promene, duboko utičući na zdravlje mozga - rekla je autorka studije, dr Saima Hilal, sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
Takvi znaci starenja mozga mogu se videti na snimcima mozga, pokazujući da li mozak osobe izgleda starije od svoje stvarne starosti.
- Naša studija je otkrila da je veći broj faktora rizika za kognitivno oštećenje povezan sa lošijim kognitivnim performansama, pri čemu razlika u starosti mozga igra ključnu ulogu u ovoj vezi. Ovaj efekat je bio primetniji kod ljudi sa cerebrovaskularnim bolestima.
Detalji studije i profili učesnika
Studija je obuhvatila 1.437 učesnika bez demencije, sa prosečnom starošću od 66 godina. Među njima, 60 odsto nije pokazalo znake kognitivnog oštećenja.
Istraživači su prikupili medicinske istorije učesnika putem upitnika, intervjua i pregleda lekova. Svaka osoba je takođe podvrgnuta fizičkim pregledima, laboratorijskim testovima i skeniranju mozga.
Da bi procenili rizik od kognitivnog oštećenja, istraživači su svakom učesniku dodelili rezultat na osnovu nekoliko faktora: starosti, etničke pripadnosti, obrazovanja, prošlih i sadašnjih navika pušenja, indeksa telesne mase, simptoma depresije, visokog krvnog pritiska, dijabetesa, visokog holesterola i istorije moždanog udara.
Viši rezultati su odražavali veći rizik od kognitivnog oštećenja
Merenje kognitivnog rizika i veština razmišljanja
Da bi se procenili veštine razmišljanja i pamćenja, poznate i kao kognitivne performanse, učesnici su popunili testove koji su merili izvršne funkcije, pažnju, jezik, pamćenje, vizuokonstrukciju – koja uključuje sposobnost kopiranja crteža ili izgradnje modela – i brzinu vizuomotora, koja se odnosi na to koliko brzo osoba može da obradi vizuelne informacije i reaguje pokretom.
Istraživači su otkrili da su viši rezultati faktora rizika za kognitivno oštećenje dosledno povezani sa lošijim kognitivnim performansama, posebno za vizuokonstrukciju i vizuomotornu brzinu.
Predviđanje starosti mozga pomoću mašinskog učenja
Koristeći mašinsko učenje, istraživači su razvili model predviđanja starosti mozga kako bi pregledali skeniranja mozga učesnika i odredili predviđenu biološku starost mozga svakog učesnika. Istraživači su zatim oduzeli hronološku starost mozga osobe od njihove predviđene starosti mozga kako bi izračunali razliku u starosti mozga. Pozitivna razlika u starosti mozga implicirala je ubrzano starenje mozga.
Istraživači su takođe koristili skeniranje mozga kako bi tražili markere cerebrovaskularne bolesti, kao što su mikrokrvarenja i infarkti, područja mrtvog tkiva usled nedostatka snabdevanja krvlju. Uporedili su ljude sa visokim i niskim količinama markera.
Istraživači su otkrili da kod ljudi sa visokom količinom ovih markera cerebrovaskularnih bolesti, razlika u starosti mozga utiče na to kako faktori rizika kognitivnog oštećenja utiču na veštine razmišljanja i pamćenja, posebno u oblastima kao što su izvršne funkcije i jezik.
Otkrili su da je udeo medijacije, odnosno koliko je veza između faktora rizika za kognitivno oštećenje i veština razmišljanja i pamćenja bila pogođena razlikom u starosti mozga, bio 20 odsto ukupno, 34 odsto za izvršne funkcije i 27 odsto za jezik.
Zaključak
- Razlika u starosti mozga može biti koristan biomarker u određivanju rizika od kognitivnog pada kod osobe - rekao je Hilal.
Ovi nalazi ukazuju na to da ubrzano starenje mozga može poslužiti kao važan faktor koji povezuje faktore rizika kognitivnog oštećenja sa veštinama razmišljanja i pamćenja kod odraslih sa cerebrovaskularnim stanjima.
Ograničenje studije bilo je to što je obuhvatala samo ljude iz Jugoistočne Azije, tako da rezultati možda neće biti isti za druge populacije. Istraživači takođe nisu mogli da ispitaju efekte vežbanja, ishrane i genetskih markera za Alchajmerovu bolest na strukturu mozga i kogniciju jer podaci nisu bili dostupni za sve učesnike.
Izvor: Scitechdaily.com/Zdravlje.Kurir.rs
Može li prekomerno pijenje izazvati demenciju? Zloupotreba alkohola i njene posledice po mozak
Spavajte kao beba: Hrana koja prirodno podiže melatonin