Slušaj vest

Ova vest prvi je objavio "News Medical".  

Zaslađivač se često koristi umesto šećera, a istraživanje objavljeno u Scientific Reports-u koristilo je modele miševa kako bi se ispitale specifične promene koje aspartam izaziva u crevnim bakterijama i njegov naknadni efekat na progresiju glioblastoma.

Studija sugeriše da konzumiranje aspartama može podstaći uslove u crevima koji pogoduju rastu tumora. Primećeno je da je povećan unos aspartama povezan sa smanjenjem nivoa bakterija iz porodice Rikenellaceae (bakterija) u crevima, koje su povezane sa raznim zdravstvenim problemima, uključujući gojaznost, Parkinsonovu bolest i HIV.

Osim toga, istraživanje je identifikovalo vezu između upotrebe aspartama i regulacije gena unutar tumora glioblastoma.

Istraživači su rekli: „Naši nalazi ne samo da pružaju ključne dokaze za procenu bezbednosti veštačkih zaslađivača, već nude i sveobuhvatnu procenu njihovog uticaja na progresiju tumora.“

Otkrića pružaju nove smernice za lečenje tumora mozga

Ovi uvidi otvaraju nove puteve za strategije lečenja GBM-a (najagresivniji i najsmrtonosniji oblik tumora mozga), uključujući terapije usmerene na gene i intervencije zasnovane na mikrobima, između ostalog.

mozak shutterstock_1367168078.jpg
Glioblastoma multiforme je najagresivniji i najsmrtonosniji tumor mozga kod odraslih Foto: Shutterstock

Tim planira da proširi svoje istraživanje kako bi bolje razumeo efekte promena izazvanih aspartamom na metabolizam i mikrookruženje tumora. Prethodni zajednički izveštaj, u kojem su učestvovala tela poput Međunarodne agencije za istraživanje raka, označio je aspartam kao „moguće kancerogen“.

Ova kategorizacija sugeriše da bi mogao imati potencijal da izazove rak kod ljudi, iako nedostaju definitivni dokazi. Izveštaj je utvrdio da je prihvatljiv dnevni unos aspartama 40 mg po kilogramu telesne težine.

Važno

Dakle, osoba težine 80 kg ne bi trebalo da prekorači dnevni potrošnju aspartama od 3,2 g. Iako se ovo može činiti kao velikodušna granica, aspartam je prisutan u mnogim uobičajenim proizvodima, posebno onima koji su označeni kao „dijetalni“ ili „bez šećera“. Na primer, jedna limenka određenih gaziranih pića može da sadrži čak 200 mg aspartama.

Dugotrajna upotreba može da ima druge zdravstvene rizike

Aspartam je takođe sastojak u raznim drugim proizvodima, kao što su neki lekovi i vitamini za žvakanje. Prema rečima stručnjaka iz ZOE-a, oko 200 puta je slađi od tradicionalnog šećera.

Uprkos zvaničnim uveravanjima o bezbednosti aspartama, naučnici godinama izražavaju zabrinutost.

Pregledi BMJ-a (2019) i SZO (2022) nisu pronašli ubedljive dokaze o štetnosti, ali sugerišu moguće rizike kod dugotrajne upotrebe, poput dijabetesa tipa 2, gojaznosti i bolesti srca.

srce shutterstock_2153769405.jpg
Dugotrajna upotreba zaslađivača može povećati rizik od bolesti srca Foto: Shutterstock

Zaključak

Stručnjaci poručuju da izbegavanje aspartama nije nužno, već da je najbolji izbor raznovrsna ishrana bogata biljnim namirnicama i smanjen unos ultra-prerađene hrane.

Izvor: Mirror.co.uk/Zdravlje.Kurir.rs

Koliko je bezbedna upotreba zaslađivača? Evo ko mora da obrati posebnu pažnju na doziranje