3 najčešća mita o mamografiji: Na ovom pregledu izlažete se manjem zračenju nego tokom jednog leta avionom

ONKOLOG OTKRIVA

3 najčešća mita o mamografiji: Na ovom pregledu izlažete se manjem zračenju nego tokom jednog leta avionom

Zdravlje žena -

Mamografija je veoma važan skrining test koji može otkriti rak dojke u najranijim fazama pre nego što se pojave bilo kakvi simptomi. Ovo je veoma važno jer rana dijagnoza dovodi do boljih ishoda lečenja. Međutim, i pored toga, kod mnogih žena postoji strah od zračenja koje mamograf eimituje pa iz toga proističu i neke predrasude o ovoj vrsti pregleda.

MIT 1: Nivoi zračenju na mamografu su visoki

Uprkos svim zabrinutostima oko nivoa zračenja mamografa, činjenica je da su doze izuzetno niske. Radijacija se meri u milisivertima (mSv). Prema Američkom društvu za rak, tipični skrining mamograf, tip koji se preporučuje većini pacijenata godišnje, koristi samo 0,4 mSv. Ovo uključuje dva pogleda na svaku dojku. Moderna 3D mamografija koristi manje zračenja ili nešto više (0,5-1 mSv) u zavisnosti od softvera ili potrebnog broja snimaka.

Uporedite to sa pozadinskim zračenjem od 3 mSv kojem smo svi izloženi u našem prirodnom svakodnevnom okruženju na godišnjem nivou. Pregeld mamografom je, dakle, ekvivalent zračenju koje dobijemo u roku od samo 7 nedelja tokom života.

Žene treba da idu na redovne mamografske preglede od 45-te godine na svake dve godine.

Doc. dr Ana Cvetanović, onkolog u Univerzitetskom kliničkom centru Niš, kaže da žene koje idu na mamografiju ne moraju da brinu zbog količine zračenja jer je ona minimalna.

- Već od 25-te godine treba krenuti sa samopregledima i sa jednim ultrazvučnim pregledom godišnje, a od 45-te godine sa mamografijom na svake dve godine. Važno je napomenuti da se kroz pregled mamografom izlažete manjem zračenju nego tokom jednog leta avionom, pa nema razloga za brigu. Ukoliko se na dojci uočen neke promene, radi se biopsija, pa ako ti rezultati nisu dobri, pacijent se šalje na magnetnu rezonancu - zaključuje dr Cvetanović.

Doc. dr Ana Cvetanović, onkolog
Doc. dr Ana Cvetanović, onkologfoto: Privantna arhiva

MIT 2: Izbegavanje zračenja je važnije od prednosti skrininga mamografom

Iako svi treba da izbegavamo izlaganje zračenju ako je moguće, istina je da prednosti mamografskog skrininga daleko prevazilaze svaki nedostatak izloženosti maloj količini zračenja.

U Americi 43% slučajeva raka dojke u SAD se otkrije upravo tokom pregleda mamografom, tako da je izuzetno važno da redovno ići na skrining.

Nedavna studija Švedskog instituta za rak otkrila je da su žene starosti 40-49 godina kojima je rađena mamografija i kojima je kasnije dijagnostikovan rak dojke, imale niži mortalitet i lakše lečenje od žena koje nisu imale skrining. Mamografi su od vitalnog značaja za spasavanje života i rano otkrivanje raka dojke, kada je bolest u stadijumima koji se mogu lečiti.

MIT 3: Postoje efikasnije alternative sa niskim zračenjem

Pacijenti koji su zabrinuti zbog nivoa zračenja često se raspituju o alternativama za snimanje dojki kao što su termografija dojke, magnetna rezonanca dojke i ultrazvuk dojke. Termografija dojke je neproverena tehnologija dok MRI i ultrazvuk dojke mogu biti korisni ali ne bi trebalo da se koriste kao primarne metode skrininga.

Prenela: O.M.

(izvor: maurerfoundation.org/kurir.rs)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track