Slušaj vest

Nismo uvek u prilici da boravimo u rashlađenim prostorijama ili u prirodnom hladu. Ipak, tropskim vrućinama možemo da se suprotstavimo na jednostavan način. Kada je napolju više od 30 stepeni, najefikasnije je rashladiti tačke na telu ispod kojih se nalaze veliki krvni sudovi, kažu stručnjaci.

Veliko opterećenje za celo telo

Koliko god uživali u toplim letnjim mesecima, visoke temperature mogu da budu veliko opterećenje za ljudski organizam.

– Kao sisari, živimo veoma blizu granice između normalne telesne temperature i one koja može biti opasna po život. Naša normalna telesna temperatura iznosi oko 37 °C, a samo nekoliko stepeni iznad toga može da dovede do toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara – kaže Kreg Heler, fiziolog i profesor biologije na Univerzitetu Stanford.

Međutim, nisu svi delovi tela iste temperature. „Protok krvi određuje kako se toplota raspoređuje po organizmu“, objašnjava Heler.

vrucina-ventilator-hladjenje.jpg
Od pomoći je i prskanje vodom uz strujanje vazduha (ventilator ili prirodni povetarac Foto: Shutterstock

Kako da se brzo rashladimo?

Kada je nesnosno vruće, možete se za čas posla rashladiti na nekoliko načina.

Pokvasite hladnom vodom vrat, posebno bočne strane, stavite zglobove šaka, odnosno unutrašnju stranu ručnog zgloba, pod mlaz hladne vode. Hladna voda ili obloge mogu se nanositi i na pregibe laktova, prepone i prostor iza kolena. Ako je moguće, rashladite i stopala.

Preporuka je da se koristi hladna (ne ledena) mokra krpa. Od pomoći je i prskanje vodom uz strujanje vazduha (ventilator ili prirodni povetarac), što je veoma efikasno zbog isparavanja.

Savetuje se tuširanje mlakom ili hladnijom vodom. Ledeno hladna voda nije idealna jer može da izazove sužavanje krvnih sudova i oteža oslobađanje toplote iz organizma.

Osećaj brzog rashlađivanja

Kada temperatura dostigne skoro 40 stepeni u hladu, stručnjaci savetuju da redovno pijemo vodu, a ne da čekamo da ožednimo. Takođe, treba potražiti hlad, nositi široku, svetlu i laganu odeću.

Primena hladnog peškira ili obloge na vrat i lice može da rashladi arterije koje vode ka mozgu, zbog čega telo dobija signal da je hladnije nego što zaista jeste. Pojedini delovi tela, poput lica, imaju veliki broj receptora za temperaturu, pa njihovo hlađenje može stvoriti osećaj brzog rashlađivanja, iako se unutrašnja temperatura tela nije značajno smanjila.

Ako primetite simptome kao što su vrtoglavica, jaka slabost, zbunjenost, prestanak znojenja, temperatura tela iznad 40 °C ili gubitak svesti, to mogu biti znaci toplotnog udara i potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. U međuvremenu, osobu treba premestiti na hladno mesto i započeti hlađenje.

Izvor: time.com/ zdravlje. kurir.rs

Velike vrućine nisu bezazlene: Prim. dr Obradović otkriva koje greške najviše ugrožavaju zdravlje