Da li možete da povećate kapacitet pluća? Pulmolog otkriva šta zaista pomaže
Kapacitet pluća određuje se kao ukupna zapremina vazduha koju pluća mogu da prime i zadrže. Vitalni kapacitet je najveća količina vazduha koju možete da izdahnete posle maksimalno dubokog udaha. Vitalni kapacitet pluća kod zdravih osoba je između 3,5 i 5 litara. Lekari kažu da je kapacitet pluća nešto što nam je unapred dato, ali dodaju da uvek možemo da naučimo da efikasnije dišemo.
Lakše disanje i jači kapacitet pluća
Ako se zadišete dok vežbate ili dok se penjete uz stepenice, sigurno ste se zapitali da li postoji neki način da se ojača kapacitet pluća. Stručnjaci navode da lakše disanje i povećanje kapaciteta pluća nisu nužno ista stvar.
Vežbe disanja, fizička aktivnost i zdrave navike mogu da nam pomognu da ojačamo plućnu funkciju i lakše dišemo, ali ne mogu da utiču na količinu vazduha koju pluća mogu da prime.
Pulmolog dr Filip Hauzi (Philippe Haouzi) sa Cleveland Clinic savetuje nas kako da sačuvamo zdravlje pluća.
Šta je kapacitet pluća?
U medicini, „kapacitet pluća“ označava količinu vazduha koju pluća mogu da prime i pokrenu. Meri se u litrima i obuhvata nekoliko različitih parametara:
Vitalni kapacitet je najveća količina vazduha koju možete udahnuti i izdahnuti.
Funkcionalni rezidualni kapacitet je količina vazduha koja ostaje u plućima nakon izdaha.
Ukupni kapacitet pluća je ukupna količina vazduha koju pluća mogu da sadrže.
Disajni volumen određuje količinu vazduha koju udahnete i izdahnete pri jednom normalnom udahu.
- Zajedno, sva ova merenja daju potpunu sliku o tome kako funkcionišu pluća - kaže dr Hauzi.
Stvarna veličina pluća i količina vazduha koju pluća mogu da prime u najvećoj meri zavise od genetike, telesne građe, uzrasta i pola.
- U odraslom dobu pluća se ne mogu značajno uvećati. Pluća sa kojima smo rođeni imamo ceo život. Zato je veoma važno da očuvamo njihovu funkciju i održimo ih zdravim - kaže doktor.
Šta je normalan kapacitet pluća?
Ne postoji jedan univerzalni „normalan“ kapacitet pluća.
- Procenjujemo različite kriterijume kako bismo utvrdili da li je kapacitet pluća veći ili manji od očekivanog, u zavisnosti od godina, telesne visine i pola - objašnjava dr Hauzi.
Lekari koriste neinvazivne testove plućne funkcije, kao što je spirometrija, kako bi procenili rad pluća. Dobijeni rezultati zatim se upoređuju sa referentnim vrednostima zdravih osoba sličnih karakteristika kako bi se utvrdilo da li je funkcija pluća u granicama normale.
Može li da se poveća kapacitet pluća?
Kada su pluća zdrava, njihov kapacitet se ne može značajno povećati, jer kapacitet pluća u velikoj meri određuje njihova građa, pojašnjava dr Hauzi.
- Postoji granica do koje pluća mogu da rastu i količina kiseonika koju mogu da zadrže u odraslom dobu - napominje doktor.
Stručnjaci preciziraju da pluća ne možemo fizički da učinimo većim, ali naglašavaju da možemo da ih zaštitimo od oštećenja, sačuvamo njihovu sadašnju funkciju i efikasnije naučimo da koristimo svaki udah.
Trajna oštećenja ne mogu se poništiti
Poboljšanje funkcije pluća naročito je važno kod osoba koje imaju strukturna oštećenja ili ožiljke na plućima, hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP ili COPD), plućnu fibrozu, druge bolesti pluća, infekcije ili astmu.
- Trajna oštećenja se ne mogu poništiti. Ali način na koji dišete može da poboljšate pomoću lekova, hirurških zahvata i drugih terapijskih postupaka - kaže dr Hauzi.
Ako želite da očuvate zdravlje pluća, pokušajte sa sledećim.
Budite fizički aktivni
Redovno vežbanje jedan je od najboljih načina za očuvanje zdravlja pluća. Fizička aktivnost omogućava organizmu da efikasnije koristi kiseonik. Osobe koje redovno treniraju mnogo efikasnije dišu, ističe dr Hauzi.
Vežbanje pomaže da maksimalno i na najbolji način iskoristimo kapacitet pluća.
Održavajte zdravu telesnu težinu
Višak telesne težine, naročito u predelu stomaka, može da ograniči širenje pluća pri disanju. Masno tkivo takođe podstiče upalne procese koji mogu da utiču na disajne puteve i pogoršaju stanja poput astme.
Vežbajte pravilne tehnike disanja
Vežbe disanja, poput dijafragmalnog disanja ili sporog i kontrolisanog disanja, mogu biti od velike koristi.
One ne povećavaju kapacitet pluća, ali mogu da uspore disanje, smanje osećaj nedostatka vazduha izazvan anksioznošću i poboljšaju obrazac disanja.
- Redovnim vežbama disanja možete da istrenirate dijafragmu i omogućite bolje pražnjenje pluća, i na taj način ublažite neke posledice plućnih bolesti - napominje dr Hauzi.
Lečite postojeće bolesti pluća
Ako imate bolest pluća, poput astme ili HOBP-a, odgovarajuće lečenje je od ključnog značaja za očuvanje njihove funkcije. Iako se postojeća strukturna oštećenja ne mogu poništiti, pravilno lečenje simptoma može sprečiti dalje pogoršanje.
Lečenje može da obuhvati lekove koji šire disajne puteve ili smanjuju upalu, programe plućne rehabilitacije i stručno vođene vežbe disanja.
Sprečite oštećenje pluća
Zaštita pluća najvažniji je korak u očuvanju njihovog kapaciteta. Doktor savetuje da izbegavamo pušenje i elektronske cigarete, da se redovno vakcinišemo i da smanjimo izlaganje štetnim zagađivačima i hemikalijama iz okoline.
Kada je potrebno da se obratite lekaru?
Otežano disanje ili nedostatak vazduha jedan su od najčešćih znakova da nešto nije u redu sa plućima. Obično se prvo javlja tokom fizičkog napora, poput hodanja ili penjanja uz stepenice, a vremenom može nastati i pri aktivnostima koje su ranije bile lake.
Obratite pažnju i na simptome kao što su uporan ili neobjašnjiv kašalj, iskašljavanje krvi, šištanje pri disanju, vrtoglavica, utrnulost i gubitak svesti.
- Otežano disanje može biti i posledica srčanih oboljenja - upozorava dr Hauzi. Ako imate ove simptome, zakažite pregled.
Izvor: health.clevelandclinic.org/ zdravlje. kurir.rs
„Trajna oštećenja pluća ne mogu se poništiti“, kaže dr Hauzi.