Slušaj vest

Kontinuirano praćenje arterijskog krvnog pritiska, poznatije kao KBP, je neinvazivni test koji lekarima daje precizan uvid u trendove krvnog pritiska tokom perioda od 24 sata. Za razliku od jednog merenja u ordinaciji, KBP otkriva skrivene opasnosti i sprečava nepotrebno lečenje.

Jedan od najčešćih razloga za upućivanje na Holterov monitor krvnog pritiska je sumnja na „sindrom belog mantila“, stanje u kojem pacijent ima visok krvni pritisak samo u lekarskoj ordinaciji zbog stresa, dok su kućna merenja normalna. Pošto se ovo može javiti u čak 70 procenata slučajeva visokog ambulantnog krvnog pritiska, KMAT je ključan za razlikovanje ovog fenomena od prave hipertenzije, čime se sprečava uvođenje nepotrebne terapije i njeni neželjeni efekti.

Nasuprot tome, test takođe otkriva opasniju, maskiranu hipertenziju. U ovom slučaju, nalazi u ordinaciji su lažno normalni, ali je pritisak povišen tokom svakodnevnih aktivnosti, što nosi tihi, ali ozbiljan rizik od oštećenja srca, mozga i bubrega jer stanje ostaje neprepoznato i nelečeno.

Neprekidno praćenje pruža detaljan uvid

Kontinuirano praćenje krvnog pritiska (KMAT) je takođe neophodno kod pacijenata sa već dijagnostikovanom, ali slabo kontrolisanom hipertenzijom uprkos terapiji. 24-časovno praćenje pruža detaljan uvid u dejstvo lekova i otkriva periode dana ili noći kada krvni pritisak nije pod kontrolom.

ekg-srca-shutterstock-1919282816.jpg
Holter krvnog pritiska meri vrednosti tokom 24 sata u uobičajenim dnevnim aktivnostima Foto: Shutterstock

Procena noćnih promena krvnog pritiska posebno je važna. Fiziološki, krvni pritisak bi trebalo da se smanji za deset do dvadeset procenata tokom spavanja. Odustvo ovog noćnog pada, poznato kao fenomen „nepadača“, značajan je i nezavisan faktor rizika za moždani udar i druge kardiovaskularne događaje i može se utvrditi samo 24-časovnim merenjem. Ovo omogućava preciznije prilagođavanje antihipertenzivne terapije i smanjenje dugoročnih rizika.

Važno

Dijagnoza hipertenzije pomoću KMAT-a zasniva se na strogim prosečnim vrednostima: bolest postoji ako je 24-časovni prosek viši od 130/80 mmHg, dnevni prosek viši od 135/85 mmHg, a noćni prosek iznad 120/70 mmHg.

Test je takođe neophodan za otkrivanje epizoda hipotenzije izazvane lekovima i preporučuje se određenim grupama, kao što su trudnice, starije osobe, bubrežni pacijenti i deca.

Vrednosti dobijene ovom metodom znatno su jače povezane sa oštećenjem ciljnih organa i budućim kardiovaskularnim ishodima nego izolovana, jednokratna merenja u ordinaciji. Zbog toga se 24-časovno merenje krvnog pritiska s pravom smatra zlatnim standardom i najpouzdanijim alatom za dijagnostikovanje i lečenje arterijske hipertenzije.

Izvor: Ordinacija.vecernji.hr/Zdravlje.Kurir.rs