Magnezijum čuva nerve, kosti, krvni pritisak: Svima dostupne namirnice su najbolji izvor
Magnezijum je jedan od najvažnijih minerala. Učestvuje u radu mišića i nerava, održavanju normalnog krvnog pritiska, zdravlju kostiju i stvaranju energije. Zdrava i uravnotežena ishrana najbolji je način da zadovoljimo potrebe tela za magnezijumom. Ipak, iako je ovaj bitan mineral prisutan u mnogim lako dostupnim namirnicama, neke osobe ne unose dovoljne količine magnezijuma. Osim u orašastim plodovima i semenkama, magnezijum se krije i u voću i povrću.
Spanać
Sadržaj magnezijuma: 157 mg (37 odsto dnevnih potreba) u jednoj šolji kuvanog spanaća.
Lisnato zeleno povrće jedan je od najboljih prirodnih izvora magnezijuma. Samo jedna porcija kuvanog spanaća obezbeđuje više od trećine preporučenog dnevnog unosa ovog minerala.
Banane
Sadržaj magnezijuma: 32 mg (8 odsto dnevnih potreba) u jednoj banani srednje veličine.
Banane su poznate po visokom sadržaju kalijuma, ali imaju i magnezijum. Ova dva minerala spadaju u elektrolite koji pomažu organizmu da nadoknadi tečnost i minerale izgubljene znojenjem, zbog čega se banane često preporučuju nakon fizičke aktivnosti.
Blitva
Sadržaj magnezijuma: 29 mg (6 odsto dnevnih potreba) u jednoj šolji sveže blitve.
Blitva je bogata i kalijumom, mineralom koji doprinosi održavanju normalnog krvnog pritiska i zdravlju srca. Redovna konzumacija ovog povrća može biti deo uravnotežene ishrane koja čuva kardiovaskularni sistem.
Jabuke
Sadržaj magnezijuma: 9 mg (2 odsto dnevnih potreba) u jednoj jabuci srednje veličine.
Jabuka sadrži više od 80 odsto vode, pa doprinosi hidrataciji organizma. Iako nije među najbogatijim izvorima magnezijuma, sadrži i druge korisne elektrolite, zbog čega je dobar izbor za svakodnevnu ishranu.
Grašak
Sadržaj magnezijuma: 62,4 mg (15 odsto dnevnih potreba) u jednoj šolji kuvanog graška.
Grašak je dobar izvor vitamina C, vitamina B grupe, gvožđa, biljnih proteina i vlakana. Zbog visokog sadržaja proteina često se preporučuje osobama koje se hrane pretežno biljnom hranom.
Kelj
Sadržaj magnezijuma: 29,5 mg (7 odsto preporučenog dnevnog unosa) u jednoj šolji kuvanog kelja.
Kelj je lisnato povrće iz porodice kupusnjača koje obiluje hranljivim materijama. Osim magnezijuma, dobar je izvor kalcijuma, vitamina A, gvožđa i vlakana, pa je odličan izbor za zdravu i uravnoteženu ishranu.
Paškanat
Sadržaj magnezijuma: 45,2 mg (11 odsto dnevnih potreba) u jednoj šolji kuvanog paškanata.
Paškanat je najpoznatiji po visokom sadržaju vlakana koja doprinose zdravlju sistema za varenje. Osim toga, sadrži magnezijum, vitamin C, vitamin B6, kalijum i folnu kiselinu.
Cvekla
Sadržaj magnezijuma: 39 mg (9 odsto dnevnih potreba) u jednoj šolji kuvane cvekle.
Cvekla je korenasto povrće bogato antioksidansima i mineralima. Od nje se često pravi i prah koji se koristi kao dodatak ishrani. Neka istraživanja pokazuju da cvekla može doprineti boljoj cirkulaciji, kontroli nivoa šećera u krvi i bržem oporavku nakon fizičke aktivnosti.
Brokoli
Sadržaj magnezijuma: 24 mg (6 odsto dnevnih potreba) u jednoj šolji kuvanog brokolija.
Brokoli je jedno od najzdravijih povrća iz porodice kupusnjača. Bogat je vitaminima, mineralima i antioksidansima, a posebno su cenjene njegove mlade klice koje sadrže veliku količinu zaštitnih biljnih jedinjenja.
Kako da na prirodan način povećate unos magnezijuma?
Namirnice bogate magnezijumom lako se mogu uključiti u svakodnevnu ishranu. Evo nekoliko jednostavnih predloga:
- Za doručak pojedite nemasni grčki jogurt sa bananom.
- Za užinu izaberite šaku badema ili semenki bundeve.
- Ručak neka bude sastavljen od integralnog tosta sa polovinom avokada.
- Dobar izbor za večeru je masna morska riba sa integralnim pirinčem i salatom od kelja.
- Za desert pojedite nekoliko kockica crne čokolade.
Koliko nam je magnezijuma potrebno?
Mnoge osobe ne unose dovoljno magnezijuma hranom. Posebno su tome skloni stariji muškarci i adolescenti.
Preporučeni dnevni unos iznosi 400–420 mg dnevno za muškarce i 310–320 mg dnevno za žene.
Potrebe za magnezijumom mogu se razlikovati u zavisnosti od uzrasta, trudnoće, zdravstvenog stanja i drugih faktora, pa je najbolje da se o njima posavetujete sa lekarom ili nutricionistom.
Izvor: verywellhealth.com/ zdravlje. kurir.rs