Nedostatak ovih vitamina može da ugrozi zdravlje srca: Kardiolog otkriva koji su najvažniji i kada ih proveriti
Kada se govori o zdravlju srca, najčešće se pominju holesterol, krvni pritisak i fizička aktivnost. Međutim, i vitamini imaju važnu ulogu u radu srca. Njihov nedostatak može da utiče na srčani mišić, krvne sudove, stvaranje crvenih krvnih zrnaca, pa čak i na srčani ritam.
Iako nedostatak vitamina nije među najčešćim uzrocima srčanih bolesti, dugotrajni nutritivni deficiti mogu da doprinesu razvoju pojedinih kardiovaskularnih problema. O tome govori dr Dibanšu Gupta, kardiolog iz bolnice Sarvodaja u Džalandaru (Indija).
Zašto su vitamini važni za srce?
Srce je mišić koji neprekidno radi i pumpa krv kroz organizam. Da bi pravilno funkcionisalo, potrebni su mu brojni hranljivi sastojci, uključujući vitamine i minerale. Vitamini učestvuju u:
- stvaranju energije neophodne srčanim ćelijama
održavanju normalne cirkulacije
zaštiti krvnih sudova od oštećenja
održavanju pravilnog srčanog ritma
stvaranju zdravih crvenih krvnih zrnaca koja prenose kiseonik.
- Ako organizmu nedostaje jedan ili više vitamina, ovi procesi mogu biti narušeni, što vremenom može povećati rizik od kardiovaskularnih oboljenja - opominje dr Gupta.
Vitamin D
Vitamin D je najpoznatiji po ulozi u očuvanju kostiju, ali učestvuje i u radu srca. Studije pokazuju da su niži nivoi vitamina D povezani sa povišenim krvnim pritiskom, hroničnom upalom i većim rizikom od bolesti srca. Ipak, još nije definitivno potvrđeno da uzimanje suplemenata vitamina D direktno smanjuje rizik od infarkta ili drugih kardiovaskularnih bolesti.
Nedostatak vitamina D češće imaju osobe koje malo borave na suncu, stariji ljudi, kao i osobe sa pojedinim hroničnim bolestima.
Vitamin B12
Vitamin B12 neophodan je za stvaranje zdravih crvenih krvnih zrnaca i pravilan rad nervnog sistema. Njegov nedostatak može da izazove anemiju, zbog koje krv prenosi manje kiseonika. Tada srce mora da radi intenzivnije kako bi obezbedilo dovoljno kiseonika svim tkivima. Osim toga, istraživanja pokazuju da manjak vitamina B12 može da poveća nivo homocisteina - aminokiseline koja se dovodi u vezu sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Nedostatak vitamina B12 najčešće se javlja kod starijih osoba, vegetarijanaca i vegana, kao i kod ljudi koji imaju bolesti digestivnog sistema koje otežavaju njegovu apsorpciju.
Folna kiselina (vitamin B9)
Folna kiselina zajedno sa vitaminom B12 učestvuje u stvaranju krvnih ćelija. Njen nedostatak takođe može da dovede do povećanja homocisteina. Međutim, dosadašnja istraživanja nisu pokazala da snižavanje homocisteina uz pomoć suplemenata pouzdano smanjuje rizik od infarkta ili moždanog udara.
Bez obzira na to, dovoljan unos folata važan je za očuvanje opšteg zdravlja.
Vitamin C
Vitamin C deluje kao antioksidans koji štiti krvne sudove od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima. Ozbiljan nedostatak može da oslabi zidove krvnih sudova i uspori zarastanje rana. Ipak, dosadašnji dokazi nisu pokazali da uzimanje visokih doza vitamina C sprečava razvoj srčanih bolesti kod zdravih ljudi.
Vitamin B1 (tiamin)
Tiamin je neophodan za stvaranje energije u organizmu. Njegov izražen nedostatak može da oslabi srčani mišić i dovede do bolesti poznate kao vlažni beri-beri, koja u težim slučajevima može izazvati srčanu slabost.
Veći rizik od nedostatka vitamina B1 imaju osobe koje dugotrajno konzumiraju alkohol, pothranjene osobe, kao i oboleli od pojedinih hroničnih bolesti.
Da li nedostatak vitamina može da izazove aritmije?
Prema dostupnim istraživanjima, pojedini ozbiljni nedostaci vitamina mogu doprineti nastanku poremećaja srčanog ritma, ali nisu njihov najčešći uzrok. Na primer, izražen nedostatak vitamina B1 ili vitamina B12 može da utiče na rad srca. Ipak, mnogo češće su sa aritmijama povezani poremećaji nivoa minerala, naročito kalijuma i magnezijuma.
- Osobe koje osećaju preskakanje srca, lupanje srca, vrtoglavicu ili imaju epizode gubitka svesti ne bi trebalo samostalno da uzimaju suplemente, već da se jave lekaru kako bi se utvrdio pravi uzrok tegoba - naglašava dr Gupta.
Ko je u najvećem riziku od nedostatka vitamina?
Veću verovatnoću da razviju vitaminske deficite imaju:
- starije osobe
vegani i vegetarijanci
osobe sa bolestima digestivnog sistema
ljudi koji zloupotrebljavaju alkohol
oboleli od hroničnih bolesti bubrega ili jetre i oni koji uzimaju lekove koji otežavaju apsorpciju vitamina.
Kod osoba iz ovih grupa lekar može preporučiti laboratorijske analize kako bi se proverio nivo vitamina.
Da li suplementi štite srce?
Mnogi svakodnevno uzimaju vitamine verujući da će tako zaštititi srce, ali stručnjaci upozoravaju da suplementi ne mogu da zamene zdrav način života. Ako je laboratorijski potvrđen nedostatak određenog vitamina, suplementacija može da nadoknadi deficit i ublaži zdravstvene probleme koje on izaziva.
- Međutim, kod ljudi koji nemaju nedostatak vitamina nije dokazano da rutinsko uzimanje suplemenata sprečava infarkt, moždani udar ili druge bolesti srca. Inače, suplemente bi trebalo uzimati isključivo nakon konsultacije sa lekarom - savetuje dr Gupta.
Kada se javiti lekaru?
Obratite se lekaru ako imate:
- dugotrajan umor
slabost
otežano disanje
vrtoglavicu
utrnulost ili peckanje u rukama i nogama
nepravilan rad srca
iznenadne epizode lupanja srca.
- Ovi simptomi mogu biti posledica nedostatka vitamina, ali i brojnih drugih zdravstvenih stanja, zbog čega je važno da se uzrok utvrdi pregledom i odgovarajućim analizama - poručuje dr Gupta.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs