Slušaj vest

Šetnja je jedan od najboljih oblika fizičke aktivnosti koju stručnjaci u određenom obliku savetuju svim osobama. Endokrinolozi tvrde da šetnja posle obroka u trajanju od 10 do 15 minuta može da stabilizuje nivo šećera u krvi. Tokom šetnje mišići koriste glukozu kao gorivo. Na ovaj način poboljšava se varenje, stabilniji je nivo energije i dugoročno je manje opterećenje pankreasa. Brža šetnja, pa čak i jednostavne vežbe u sedećem položaju nakon obroka, mogu da budu korisne.

Kada je šećer na vrhuncu?

- Idealno je hodati 10 do 15 minuta nakon jela. Nivo šećera u krvi obično dostiže vrhunac između 30 i 90 minuta nakon obroka. Hodanje tokom tog perioda, dok nivo šećera raste, omogućava mišićima da preuzmu glukozu pre nego što ona dospe u većoj količini u krvotok - rekla je dr Keli Vud, endokrinolog.

Šta se dešava sa šećerom u krvi nakon jela

Svaki put kada jedete, nivo šećera u krvi raste. Sistem za varenje razgrađuje ugljene hidrate do glukoze, odnosno šećera. Glukoza zatim dospeva u krvotok. Pankreas potom luči insulin, hormon koji pomaže da glukoza iz krvi dospe u ćelije i bude iskorišćena za energiju.

Normalne vrednosti šećera u krvi dva sata posle jela kod zdravih osoba treba da budu ispod 7,8 mmol/L.  Međutim, kada nivo šećera naglo i previše poraste, organizam mora da uloži više napora kako bi ga ponovo snizio.

saasdasdas.jpg
Normalne vrednosti šećera u krvi dva sata posle jela kod zdravih osoba treba da budu ispod 7,8 mmol/L. Foto: Promo

Česti i veliki skokovi šećera u krvi posle obroka mogu da dovedu do insulinske rezistencije. To je stanje u kojem ćelije prestaju da reaguju na insulin na odgovarajući način. Na primer, pankreas i dalje luči insulin, ali on više nije dovoljno efikasan u snižavanju nivoa šećera u krvi.

Kako šetnja nakon obroka utiče na nivo šećera u krvi

Kada se mišići pokreću, mogu da preuzimaju šećer direktno iz krvotoka, bez potrebe za insulinom. To znači da čak i kratka šetnja nakon jela može da pomogne u snižavanju nivoa šećera u krvi posle obroka.

Vud objašnjava svojim pacijentima kako ovaj proces funkcioniše.

- Kada počnete da hodate, velike mišićne grupe, poput kvadricepsa, zadnje lože i listova, počinju da se kontrahuju. Prepoznaju da im je potrebno gorivo, pa se glukoza direktno izvlači iz krvotoka i preusmerava u mišiće koji rade, gde se koristi kao energija, bez potrebe za insulinom - kaže dr Vud.

devojka maže kremu na podlakticu/bočica insulina
Insulin je hormon koji omogućava ćelijama da preuzmu glukozu iz krvi i tako održava normalan nivo šećera u organizmu Foto: Shuttterstock

Korisna je za sve osobe

Šetnja nakon obroka može da bude korisna i osobama koje nemaju dijabetes.

- Kratka šetnja posle jela ublažava skokove šećera i insulina i kod osoba koje nemaju dijabetes ili predijabetes. Pokazalo se i da može da pomogne u očuvanju funkcije beta ćelija pankreasa, koje proizvode insulin, jer smanjuje potrebu pankreasa da proizvodi velike količine insulina - precizira Vud.

Istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da hodanje neposredno nakon obroka više snižava nivo glukoze u krvi nego hodanje pre obroka ili nekoliko sati posle jela.

Šetnja posle ručka ne stabilizuje samo nivo šećera već i poboljšava varenje. Hodanje u trajanju od 10 do 15 minuta nakon svakog obroka tokom mesec dana efikasnije je smanjilo nadutost od lekova, navode neka istraživanje. Šetnja podstiče pokretljivost želuca, odnosno kontrakcije mišića koje potiskuju hranu kroz sistem za varenje.

Žena i crtež želuca punog hrane
Šetnja podstiče pokretljivost želuca, odnosno kontrakcije mišića koje potiskuju hranu kroz sistem za varenje. Foto: Shutterstock

Prvi korak pre uvođenja novih lekova

- Hodanje posle jela sprečava i naknadni nagli pad nivoa šećera u krvi. Tako se smanjuju osećaj tromosti i nagli pad energije nakon obroka - navodi dr Vud.

Ona svojim pacijentima preporučuje kretanje nakon obroka kao prvi korak, često pre uvođenja novih lekova.

-  Pre nego što povećamo dozu oralnih lekova ili insulina, pokušavamo da snizimo nivo šećera u krvi fizičkom aktivnošću. Kratka desetominutna šetnja nakon obroka praktična je i lako izvodljiva - ističe dr Vud.

Kako da šetamo i kontrolišemo šerer?

Počnite da se krećete 10 do 15 minuta nakon završetka obroka: tada nivo glukoze u krvi najbrže raste i približava se najvišoj vrednosti nakon obroka.

Hodajte umerenim tempom: trebalo bi da vam bude dovoljno toplo da osetite da se telo zagreva, ali i dalje treba da možete normalno da razgovarate.

shutterstock_2593077453.jpg
Hodajte umerenim tempom: trebalo bi da vam bude dovoljno toplo da osetite da se telo zagreva Foto: Shutterstock

Izbegavajte napornu ili intenzivnu fizičku aktivnost odmah nakon obroka: intenzivan napor može da podstakne telo da oslobodi hormone stresa, poput adrenalina i kortizola. Kako navodi Vud, ovi hormoni šalju signal jetri da oslobodi više glukoze, što može da dovede do povećanja nivoa šećera u krvi umesto njegovog snižavanja.

Ako možete da prošetate samo jednom dnevno, neka to bude posle večere. Dr Vud kaže da je kontrola nivoa glukoze u večernjim satima bitna za regulisanje šećera u krvi tokom noći, ali i osetljivosti na insulin narednog dana.

Ako ne možete da hodate, vežbajte sedeći. Vud preporučuje vežbe u sedećem položaju koje aktiviraju velike mišićne grupe, poput podizanja peta i listova, opružanja nogu ili naizmeničnog podizanja ruku.

 -Naš metabolizam reaguje na učestalost kretanja, a ne na njegov intenzitet - rekla je Vud. Jednostavnom šetnjom od 10 do 15 minuta nakon obroka možete postići dugotrajnije snižavanje nivoa glukoze u krvi, zaključuje endokrinolog.

Masna jetra se prepoznaje po 2 simptoma: Prof. dr Vešović otkriva kako da je dovedete u red

Izvor: health.com/ zdravlje. kurir.rs