Kako da otkrijete da vam je potreban probiotik: Telo šalje 6 signala
- Probiotici pomažu ravnoteži crevne flore, varenju i imunitetu, a najviše dokaza ima za IBS, dijareju posle antibiotika i neka zapaljenska stanja creva.
- Najčešći znaci da bi mogli da pomognu su nadutost, gasovi, zatvor, dijareja i nepredvidiva stolica, posebno ako su tegobe česte ili se smenjuju.
- Posle antibiotika, uz česte infekcije, kožne probleme ili loše raspoloženje, probiotici mogu biti korisni, ali nisu potrebni svima i treba ih uzimati oprezno kod rizičnih grupa.
Probiotici su živi mikroorganizmi blagotvorni za dobar balans crevne flore, jer sprečavaju razmnožavanje loših, patogenih bakterija.Gastroenterolog i hepatolog dr Suzan Kejs kaže da su oni podrška zdravom i raznovrsnom mikrobiomu u crevima, koji igra važnu ulogu u varenju, imunološkoj funkciji i jačanju crevne barijere. Određeni sojevi probiotika mogu pomoći u rešavanju specifičnih simptoma varenja kao što su zatvor, nadutost i dijareja.
Da li su svima potrebni probiotici?
Probiotika ima u fermentisanoj hrani kao što su jogurt sa živim i aktivnim kulturama, kefir, kiseli kupus, određeni zreli sirevi. Stručnjaci savetuju svakodnevnu konzumaciju ovih namirnica i daju im prednost nad suplementima.
- Većini zdravih osoba s raznovrsnom ishranom bogatom vlaknima nije potreban svakodnevni suplement probiotika - napominje dr Ruvini Vidžetilaka, specijalista interne medicine.
Međutim, postoje određena stanja u kojima uzimanje probiotika može biti od pomoći. U tim slučajevima, „pravi soj, u pravoj dozi, može omogućiti bolje varenje, smanjiti nadutost i gasove, ojačati sluznicu creva, pa čak i pomoći u regulisanju upala u celom telu, smatra dr Vidžetilaka.
Koje su prednosti probiotika?
Prema rečima dr Arkadija Brodera, gastroenterologa, posebne prednosti probiotika su pomoć pri varenju, ponovno uspostavljanje ravnoteže u crevima i jačanje crevne barijere, potiskivanje štetnih mikroorganizama i jačanje imunog sistema.
Dr Broder navodi da postoje najčvršći dokazi za upotrebu suplemenata probiotika kod gastrointestinalnih stanja kao što su sindrom iritabilnog creva (IBS), akutna infektivna dijareja i dijareja povezana sa upotrebom antibiotika, ulcerozni kolitis (tip zapaljenske bolesti creva koja uzrokuje upalu i rane u debelom crevu) i paučitiš (upala nakon određenih operacija debelog creva).
Ko ne bi trebalo da uzima probiotike?
Probiotici se smatraju bezbednim za većinu zdrave dece i odraslih, ali je potreban oprez kod osoba sa oslabljenim imunitetom, kritično obolelih pacijenata ili onih u jedinici intenzivne nege, prevremeno rođenih beba ili beba sa veoma malom telesnom masom na rođenju, osoba sa centralnim venskim kateterima i ljudi sa strukturnim oboljenjima srca, upozorava dr Broder.
- Kod ovih pacijenata zabeleženi su slučajevi ozbiljnih infekcija krvotoka. Svako ko spada u ove kategorije trebalo bi da se posavetuje sa lekarom - kaže dr Kejs.
Kako da prepoznate da vam je potreban probiotik?
Česta nadutost, gasovi, dijareja i/ili zatvor
Problemi s varenjem ili simptomi slični sindromu iritabilnog creva, to jest nadutost, grčevi, dijareja, zatvor i neredovna stolica su najčešća situacija kada se koristi probiotik, kaže dr Broder.
- Smena zatvora i dijareje, ili uopšteno nepredvidive navike pražnjenja creva, jedan su od najjasnijih alarmantnih znakova - smatra dr Vidžetilaka. Ona takođe ističe čestu nadutost i gasove kao jedan od specifičnih znakova.
- Ako vam je redovno neprijatno od osećaja punog stomaka ili imate gasove nakon uobičajenih obroka, to je često znak da su vaše crevne bakterije ispale iz ravnoteže i da se muče da efikasno razgrade hranu - napominje ona.
Stručnjaci ipak kažu da ne postoji jedan proizvod koji će sigurno pomoći svima. Dr Broder
objašnjava da određeni sojevi probiotika mogu pomoći u normalizaciji pražnjenja creva i ublažavanju tegoba zatvora kod nekih ljudi.
- Ipak, ako imate dugotrajnu dijareju ili ste nedavno preležali stomačni virus, oni mogu samo skromno da skrate trajanje simptoma tako što pomažu u obnavljanju normalne crevne flore - navodi doktor.
Nedavno ste uzimali antibiotike
Antibiotici ne razlikuju štetne od korisnih bakterija, pa mogu uništiti značajan deo crevne flore zajedno sa infekcijom koju leče. Ovo je jedna od situacija u kojima najsigurnije preporučujem probiotik, kaže dr Vidžetilaka.
Prema rečima dr Brodera, studije pokazuju da dodaci ishrani sa probioticima mogu biti posebno korisni u sprečavanju dijareje izazvane antibioticima.
Često ste prehlađeni ili imate infekcije
Stručnjaci navode da se bitan deo imunog sistema jača i reguliše u crevima, pa ako imate osećaj da ste stalno bolesni, jedan od krivaca može biti i narušena ravnoteža mikrobioma, objašnjava dr Vidžetilaka.
Reakcije na koži
- Potvrđena je veza između akni, ekcema, rozacee i zdravlja creva. Kada vidim da se uporni problemi s kožom ne poboljšavaju lokalnim tretmanom, potrebno je obratiti pažnju na zdravlje creva - navodi dr Vidžetilaka. Istraživanja koja su u toku sugerišu da određeni sojevi oralnih probiotika mogu da budu korisni za zdravlje kože i da poboljšavaju zapaljenska stanja kože, uključujući akne i ekcem.
Loše raspoloženje i moždana magla
- Creva proizvode značajnu količinu serotonina i direktno komuniciraju sa mozgom preko živca vagusa - objašnjava dr Vidžetilaka.
Stalno loše raspoloženje ili poteškoće sa koncentracijom, posebno uz probleme s varenjem, mogu da budu posledica poremećaja u crevima.
Istraživanja ose creva–mozak sugerišu da probiotici mogu uticati na raspoloženje i kognitivne funkcije, na primer, jedna studija iz 2025. godine otkrila je da je probiotik sa više vrsta bakterija smanjio osećaj lošeg raspoloženja kod zdravih odraslih osoba.
Intolerancija na hranu
Neke studije sugerišu da određeni probiotici mogu pomoći u upravljanju intolerancijom na hranu, posebno na laktozu.
- Određeni probiotici i fermentisana hrana poput jogurta i kefira sadrže organizme koji pomažu u razgradnji laktoze, što može da ublaži gasove i nadutost nakon konzumiranja mlečnih proizvoda - objašnjava dr Broder i dodaje da se kefir često bolje podnosi od običnog mleka.
Izvor: prevention.com/ zdravlje.kurir.rs