Glas može da otkrije kako starite: Ako postane slabiji, promukao ili zadihan - odmah se javite lekaru
Način na koji govorimo možda krije više informacija o našem zdravlju nego što mislimo.
Nova studija pokazala je da ljudi čiji govor zvuči starije od njihovih stvarnih godina imaju tendenciju da pokazuju i druge znakove ubrzanog biološkog starenja.
Da li se po glasu može proceniti koliko brzo neko stari?
Nova studija otvara upravo to pitanje.
Istraživači su analizirali govor gotovo 3.000 odraslih osoba koje govore španski jezik i otkrili da određene karakteristike govora mogu biti povezane sa biološkim starenjem, stanjem mozga i kognitivnim funkcijama.
Posebno je zanimljivo to što su osobe čiji je govor zvučao „starije“ nego što bi se očekivalo na osnovu njihovih godina češće imale i druge pokazatelje ubrzanog starenja.
Veštačka inteligencija napravila „govorni sat“
Istraživači su učesnike snimali dok opisuju kratak video, navode što više životinja za jedan minut i prepričavaju priču.
Snimci su analizirani pomoću modela mašinskog učenja koji su naučnici nazvali „govorni sat“.
Veštačka inteligencija analizirala je veliki broj karakteristika govora, među kojima su:
* brzina govora i dužina pauza
* visina i emocionalni ton glasa
* izbor i specifičnost reči
* količina izgovorenih reči
Na osnovu tih podataka model je procenjivao „govorne godine“ osobe. Razlika između stvarnih i procenjenih godina predstavljala je takozvani jaz u govornim godinama.
Ako je glas zvučao starije nego što bi odgovaralo stvarnim godinama osobe, razlika je bila pozitivna.
„Stariji“ glas povezan sa drugim znacima starenja
Kognitivno zdravi učesnici imali su najmanji jaz između stvarnih i „govornih“ godina.
Veće razlike uočene su kod osoba sa blagim kognitivnim oštećenjem, Alchajmerovom bolešću i frontotemporalnom demencijom.
Još zanimljivije, kod ljudi čiji je govor zvučao starije uočeni su i drugi pokazatelji biološkog starenja.
Veći jaz u govornim godinama bio je povezan sa starijim izgledom mozga na snimanjima, kao i sa promenama u markerima koji se koriste za procenu biološke starosti DNK.
Kod osoba sa Alchajmerovom bolešću, veći jaz bio je povezan i sa višim nivoima proteina p-tau217 u krvi, jednog od važnih biomarkera povezanih sa promenama u mozgu kod ove bolesti.
Osobe sa većim jazom u govornim godinama imale su i slabije rezultate na testovima pamćenja i izvršnih funkcija, odnosno sposobnosti poput planiranja i samokontrole.
Kako se glas menja sa godinama?
Promene glasa nisu neobične kako starimo.
Sa godinama može doći do promena u radu mozga, mišića, glasnih žica i sistema za disanje. Zbog toga govor može postati sporiji, pauze mogu biti duže, a glas tiši ili slabiji.
Neki ljudi imaju i manje izražen emocionalni ton ili češće traže pravu reč.
Međutim, stručnjaci naglašavaju da nijedna od ovih promena sama po sebi ne znači da osoba ima demenciju ili ubrzano stari.
Takvi znaci mogu se razlikovati od osobe do osobe i mogu imati brojne uzroke.
Prednost računarskih modela je u tome što mogu istovremeno analizirati veliki broj sitnih promena koje ljudsko uho možda ne registruje.
Da li će glas jednog dana moći da bude zdravstveni pokazatelj?
Istraživači smatraju da bi analiza govora jednog dana mogla da postane jednostavan i relativno jeftin način za procenu određenih aspekata zdravlja i starenja.
Za razliku od snimanja mozga ili analiza krvi, snimanje glasa je jednostavno, neinvazivno i može da se obavi čak i telefonom.
To bi potencijalno moglo da omogući lekarima da ranije prepoznaju osobe kojima su potrebni detaljniji pregledi.
Ipak, ova tehnologija još nije spremna za rutinsku kliničku primenu.
Studija ima važna ograničenja
Istraživanje je obuhvatilo veliki broj ispitanika i učesnike iz pet latinoameričkih zemalja, što je njegova važna prednost.
Ipak, studija je bila presečna. To znači da su učesnici procenjivani u jednom trenutku, a nisu praćeni godinama.
Zbog toga istraživači ne mogu da kažu da li „stariji“ glas zaista prethodi ubrzanom starenju ili kognitivnom padu, niti da li može da predvidi ko će u budućnosti razviti demenciju.
Potrebna su i istraživanja na drugim jezicima i u različitim populacijama kako bi se utvrdilo koliko je ovakav model pouzdan.
Ne pokušavajte da „podmladite“ glas
Istraživači ne preporučuju da ljudi pokušavaju da menjaju način govora kako bi njihov glas zvučao mlađe.
Mnogo je važnije obratiti pažnju na nagle ili izražene promene.
Ako glas postane značajno tiši, slabiji, promukao ili zadihan, to bi trebalo pomenuti lekaru.
Posebno je važno javiti se lekaru ako promuklost traje duže od tri do četiri nedelje, ako se pojavi kvržica na vratu ili ako postoje problemi sa gutanjem.
Promene glasa koje nastaju kao deo starenja, poznate kao presbifonija, mogu se tretirati. Glasovna terapija, uz rad sa logopedom ili drugim stručnjakom, može pomoći u poboljšanju snage i kvaliteta glasa.
Za sada, glas ne može da zameni medicinske preglede, ali nova istraživanja pokazuju da bi način na koji govorimo jednog dana mogao da pruži dodatne informacije o tome kako stare naš mozak i telo.
Izvor: everydayhealth.com/zdravlje.kurir.rs
