Trnjenje ruku i nogu: Kada je bezazleno, a kada znak ozbiljne bolesti?
Osećaj trnjenja, utrnulosti ili bockanja u rukama i nogama poznat je gotovo svima. Najčešće nastaje zbog dugog sedenja, stajanja ili spavanja u položaju koji stvara pritisak na nerv i prolazi nekoliko minuta nakon promene položaja. Međutim, uporno trnjenje, naročito ako se pogoršava ili ga prate drugi simptomi, može da ukazuje na oštećenje nerava ili ozbiljnije zdravstveno stanje, upozoravaju stručnjaci Klinike Mejo.
Šta sve izaziva trnjenje?
Jedan od uzroka je pritisak na nerve, koji može da nastane u kičmenom kanalu, usled spinalne stenoze, ili duž njihovog puta kroz ruke i noge, kao kod sindroma karpalnog tunela.
Dijabetes je među najčešćim uzrocima oštećenja perifernih nerava. Dijabetička neuropatija obično počinje u stopalima, izazivajući utrnulost, peckanje ili žarenje koje zahvata obe strane tela. Tegobe se često šire po obrascu koji podseća na nošenje čarapa ili rukavica.
Trnjenje mogu da izazovu i nedostatak vitamina, bolesti bubrega, prekomerno konzumiranje alkohola, izloženost toksinima i pojedini lekovi, naročito hemioterapija. Kod anksioznosti i napada panike ubrzano disanje može da izazove trnce oko usta i u šakama.
Kada treba potražiti pomoć lekara?
Pregled je potreban ako trnjenje postane stalno, postepeno se pogoršava, ometa svakodnevne aktivnosti ili ga prate bol, slabost mišića, problemi sa ravnotežom i otežano hodanje.
Iznenadna utrnulost jedne strane lica, ruke ili noge, naročito uz slabost, može da bude znak moždanog udara i zahteva hitnu medicinsku pomoć.
Hitna procena neophodna je i ako se utrnulost pojavi u preponama ili genitalnoj regiji, posebno uz otežano mokrenje, gubitak kontrole nad bešikom ili crevima i slabost nogu. Takvi simptomi mogu da ukazuju na ozbiljno oštećenje nervnih struktura kičme.
Kako se utvrđuje uzrok?
Lekar najpre procenjuje simptome i funkciju nerava i mišića, a po potrebi preporučuje rendgen, ultrazvuk, magnetnu rezonancu ili elektromiografiju, kojom se ispituje funkcija nerava i mišića.
Lečenje zavisi od uzroka. Kod prolaznih tegoba dovoljno je promeniti položaj tela, dok uporniji simptomi mogu da zahtevaju fizikalnu terapiju, lekove protiv neuropatskog bola, injekcije ili operaciju ako je pritisak na nerv izražen.
Neka oštećenja nerava, poput dijabetičke neuropatije, često su trajna, pa je cilj lečenja ublažavanje simptoma i sprečavanje daljeg oštećenja. Zato je važno da se uzrok trnjenja otkrije na vreme.
Izvor: Newsnetwork.mayoclinic.org/Zdravlje.kurir.rs