Predviđanje budućeg rizika od srčanih bolesti kod žena moglo bi da bude jednostavno uz jedinstvenu analizu krvi pomoću koje bi se proveravala tri faktora rizika.

Merenje nivoa tri biomarkera u krvi u srednjim godinama života može da pruži jasniju sliku rizika od velikih kardiovaskularnih događaja poput srčanog i moždanog udara i to decenijama ranije nego što to čine trenutni kalkulatori rizika, sugeriše novo istraživanje objavljeno u "The New England Journal of Medicine", koje je takođe predstavljeno na kongresu Evropskog kardiološkog društva (ESC).

Autori studije, koja je uključivala gotovo 30.000 žena u proseku starih 55 godina, su pomoću krvnog testa 1993. godine merili dve vrste masti u krvotoku zajedno sa određenom vrstom proteina, a zatim pratili zdravlje učesnica u periodu od 30 godina.

- Najjači pokazatelj rizika bila je jednostavna analiza krvi vezana za C-reaktivni protein visoke osetljivostiili hsCRP (C-reaktivni protein proizvodi jetra koja oslobađa CRP u krvotok kao odgovor na upalu), zajedno sa holesterolom i lipoproteinom - rekao je glavni autor studije dr Pol Ridker, direktor Centra za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u Brigham and Women's Hospital.

- Poznavanje sva pokazatelj rizika ne samo za pet ili deset godina, već za 20 i 30 godina, daje nam putokaz za ciljanje specifičnih terapija za svakog pojedinog pacijenta - rekao je.

shutterstock-592666964.jpg
Shutterstock 
holesterol se taloži u arterijamafoto: Shutterstock

Tri parametra

C-reaktivni protein (CRP) je protein koji proizvodi jetra, a koji raste kada se u telu pojavi upala, prema pisanju klinike Mejo. Visok nivo proteina ukazuje na povećan rizik od srčanih bolesti.

LDL holesterol, poznat i kao "loš" holesterol, može da se nataloži u arterijama i poveća šanse za srčani ili moždani udar.

Lipoprotein(a) ili Lp(a) je vrsta LDL holesterola koja takođe može uzrokovati nakupljanje plaka u arterijama.

Rezulteti studije

Istraživači su otkrili da su žene sa najvišom vrednošću LDL holesterola imale 36 odsto veći rizik od srčanih bolesti u poređenju sa onima sa najnižim nivoom. One sa najvišim nivoom Lp(a) imale su 33 odsto veći rizik, a sa najvišim vrednostima CRP-a 70 odsto veći rizik.

Žene koje su imale visoke nivoe sva tri pokazatelja imale su 1,5 puta veću verovatnoću da će doživeti moždani udar i više od tri puta veću verovatnoću da će imati koronarnu bolest srca, otkrili su istraživači. Dok većina lekara meri holesterol, vrlo malo njih meri hsCRP i Lp(a), primetio je Ridker.

demencija-shutterstock-2449082569.jpg
Shutterstock 
reč je o tihim rizicima kojih mnogi nisu svesnifoto: Shutterstock

- Činjenica da je samo jedan kombinovani krvni test predvideo rizik 30 godina kasnije je "zapanjujuća". To nam govori o tihim rizicima kojih jednostavno nismo svesni, i daje nam priliku da počnemo sa preventivnim merama daleko ranije u životu - dodao je.

U kombinaciji sa AI

Dr Mark Siegel, viši medicinski analitičar i klinički profesor medicine na NYU Langone Medical Center smatra da je to "veliki korak napred" u korišćenju kombinacije krvnih testova za određivanje rizičnih srčanih stanja kod žena.

- Ovo je velika, ubedljiva studija koja spaja tri prediktivna krvna testa koja se dosad nisu posmatrala na ovaj način. Budući da upala može da dovede do srčanog udara, potvrđeno je da povišeni marker upale (CRP) donosi 70 odsto veći rizik od srčanih bolesti. LDL i Lp(a) prethodno su pokazali povećan rizik od srčanih bolesti - izjavio je.

Siegel predviđa da će se u budućnosti krvni markeri poput ovih koristiti u kombinaciji sa veštačkom inteligencijom za određivanje rizika od srčanih bolesti i moždanog udara.

Prevencija treba da počne ranije

Na osnovu ovih nalaza, Ridker preporučuje da pacijenti zatraže od svojih lekara posebno merenje hsCRP i Lp(a).

shutterstock-2211548947.jpg
Shutterstock 
prevencija bi trebalo da počne znatno ranijefoto: Shutterstock

- Došlo je vreme da se naše tradicionalne smernice, koje retko identifikuju rizik od srčanih oboljenja kod žena sve dok nisu u kasnim 60-im ili 70-im, promene. Prevencija bi trebalo da počne u 30-im i 40-im kako bi bila najdelotvornija - rekao je.

Mere bi trebalo da se usmere na zdravu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, prestanak pušenja i upravljanje stresom, a za pojedine pacijente od koristi su i lekovi za smanjenje upale i snižavanje nivoa holesterola, dodao je.

Glavno ograničenje ove studije je to što su žene koje su učestvovale bile zdravstvene radnice, priznaju istraživači.

Pripremila: N.L.

Izvor: Foxnews.com/Zdravlje.kurir.rs