Mislite da su upale krajnika samo za decu? Razmislite ponovo i obratite pažnju na simptome
Gotovo svako dete barem jednom dobije upalu krajnika, ali crveni, bolni i upaljeni krajnici mogu da se jave kod bilo koga, uključujući odrasle, bez obzira na godine. Evo šta bi trebalo da znate o simptomima, lečenju i kućnim metodama koje možete da primenite za brzo olakšanje.
Upala krajnika (tonzilitis) je zapaljenje i oticanje krajnika - dva okrugla, ovalna limfna čvorića u zadnjem delu grla. Krajnici pomažu u odbrani od virusa i bakterija, ali kada infekcija zahvati grlo, krajnici mogu da oteknu. Najčešći bakterijski uzrok upale krajnika je streptokoka, poznata kao "streptokokna angina".
Simptomi upale krajnika
Uobičajeni simptomi uključuju:
- poteškoće ili bol prilikom gutanja
bolno grlo
povišenu temperaturu
crvenilo i oticanje u zadnjem delu grla
uvećane limfne čvorove na vratu
bele ili žute tačkice ili gnoj na krajnicima
loš zadah
disanje na usta ili hrkanje
osećaj umora i iscrpljenosti
Svaka infekcija grla može da izazove oticanje krajnika. Ako je uzrok streptokokna infekcija, obično daje simptome kao što su vrlo bolno grlo, poteškoće s gutanjem, povišena temperatura i bolovi u telu, zajedno sa oticanjem krajnika.
Akutna i hronična upala krajnika
Simptomi akutne upale se često javljaju naglo, sa početkom infekcije, i prolaze nakon nekoliko dana do nedelju dana. Hronična ili ponavljajuća upala traje nedeljama ili se simptomi vraćaju nakon kratkog vremena.
Još uvek nije jasno zašto su neki ljudi skloniji hroničnoj upali krajnika. Ako imate hroničnu upalu, verovatno osećate da vam grlobolja nikada ne prolazi, limfni čvorovi na vratu ostaju bolni, a mogućeje i da ćete primetiti male bele ili žute čvoriće na krajnicima, poznate kao "kamenje u krajnicima", koji uz loš zadah često prate grlobolju.
U težim (ali retkim) slučajevima, može se razviti peritonzilarni apsces, džep gnoja u jednom od krajnika, što dodatno pogoršava bol u grlu i otežava otvaranje usta ili menja ton glasa.
Dijagnoza upale krajnika
Ako vam se iznenada javi jaka grlobolja, temperatura, bolovi u telu i teškoće sa gutanjem, obratite se lekaru. Ako simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju u roku od dva do tri dana, potražite savet.
Lekar će pregledati vaše grlo i vrat, a verovatno će uraditi brzi test na streptokoke. Ako je test pozitivan, prepisuje se antibiotik. Ukoliko test bude negativan, a simptomi upućuju na streptokoke, možda će se uraditi dodatni test bakterijske kulture i lekar može da odluči da ipak prepiše antibiotike.
Ponekad se adolescentima i odraslima rade testovi na seksualno prenosive infekcije koje takođe mogu da izazovu oticanje krajnika.
Lečenje upale krajnika
Rezultati testova određuju najbolju terapiju. Ako imate streptokoknu infekciju, dobićete antibiotike, a simptomi će početi da se povlače za dva do tri dana. Ako lekar proceni da je reč o virusnoj infekciji, antibiotici neće biti potrebni, ali možete koristiti lekove za ublažavanje bola.
a
Lečenje hronične upale
Operacija vađenja krajnika nekada je bila česta, ali se sada preporučuje samo osobama sa hroničnim ili često ponavljajućim upalama. Operaciju, poznatu kao tonzilektomija, radi specijalista ORL (otorinolaringolog).
Ako se razvije peritonzilarni apsces, možda će biti potrebno hirurško dreniranje gnoja.
Kućna sredstva
Dok čekate da antibiotici počnu da deluju ili da virusna infekcija prođe, možete probati sledeće:
- Pijte puno tečnosti
Pokušajte sa toplim napicima ili hladnom, mekom hranom koja će ublažiti grlobolju
Odmarajte što više
Grgoljite slanu vodu
Koristite pastile za grlo (ne preporučuje se za malu decu)
Uzmite lekove protiv bolova koji se izdaju bez recepta
Izbegavajte pušenje ili bilo šta što bi moglo dodatno iritirati grlo
Prevencija upale krajnika
Iako sama upala krajnika nije zarazna, virusi i bakterije koji je izazivaju svakako jesu. Često pranje ruku je jedna od najboljih metoda prevencije.
Pokušajte da izbegavate blizak kontakt sa osobama koje su bolesne, ili nosite masku ako morate da budete u njihovoj blizini. Takođe, nemojte deliti hranu i piće s drugima kako biste smanjili rizik od infekcije.
Pripremila: N.L.
Izvor: Health.harvard.edu/Zdravlje.kurir.rs
Da li imate anksiozni poremećaj ili ste uobičajeno zabrinuti? Psiholog otkriva kako da napravite razliku