20 stvari koje bi trebalo da izbegavate ako imate diskus herniju: Olakšajte sebi uz odgovarajuče vežbe, ishranu i pazite na položaj za spavanje
Disk hernija, poznata i kao prolaps, izaziva jake bolove i predstavlja ozbiljno oboljenje kičmenog stuba koje nastaje kao posledica stalnog nepravilnog opterećenja usled neudobnog položaja, teškog fizičkog rada, gojaznosti, degenerativnih procesa ili genetske predispozicije.
Povrede i saobraćajne nesreće, posebno one koje utiču na kičmu, takođe povećavaju rizik od hernije diska. Najčešći je kod ljudi od 30 do 50 godina.
Postoje različite vrste hernija diska u različitim segmentima (lumbalni, torakalni i vratni deo kičme). Vrlo jednostavno, naša kičma se sastoji od 24 pršljena koji se nalaze jedan na drugom dajući joj oblik slova S. Između svakog od njih nalaze se diskovi koji pomažu kičmi tokom kretanja i imaju mekani centar.
Kada spoljašnji omotač jednog od ovih diskova pukne, meki centralni deo može da pritisne nerv koji izlazi iz kičme, izazivajući bol koji se oseća kao da dolazi iz nogu. Terapija i vežbe mogu ublažiti bol i ojačati mišiće leđa.
Međutim, postoje i određene aktivnosti i sportovi koje treba izbegavati nakon hernije diska kako bi se izbeglo pogoršanje simptoma ili ponovna povreda. Naveli smo ih dvadeset, ali imamo i savete kako da sebi olakšate.
Evo šta ne treba da radite ako imate disk herniju:
- Poslovi koji uključuju podizanje teških predmeta, jer podizanje teških predmeta može povećati pritisak na kičmu i pogoršati disk herniju
- Iznenadni pokreti, jer mogu dodatno iritirati zahvaćeno područje. Izbegavajte brzo ustajanje i sedenje.
- Dugotrajno sedenje ili stajanje – vozači, kancelarijski radnici, pojedini trgovci su primeri zanimanja u kojima su ljudi prinuđeni da duže vreme budu u nepovoljnim položajima, što može povećati pritisak na kičmu. Trebalo bi da pravite redovne pauze i vežbate. Takođe, pogrbljen položaj tokom sedenja može povećati pritisak na intervertebralne diskove i povećati rizik od hernijacije. Ljudi sa sedentarnim načinom života obično imaju slabe mišiće leđa, što može uticati na pravilno držanje.
- Nepravilno savijanje i podizanje – savijte se u kolenima i držite leđa uspravno kako biste smanjili pritisak na kičmu.
- Preterano istezanje – određene vežbe istezanja mogu pogoršati simptome, posebno ako se ne izvode pravilno.
- Sportovi visokog intenziteta – sportovi koji uključuju previše skakanja, trčanja ili kontakta (fudbal, rukomet, košarka) mogu pogoršati diskus herniju. Svaka aktivnost ili sport koji zahtevaju brze rotacione pokrete ili bočno savijanje, kao što je golf ili tenis, može izazvati herniju diska.
- Pušenje– dim cigareta može usporiti proces zarastanja i pogoršati simptome.
- Nošenje visokih potpetica jer one mogu promeniti prirodnu krivinu kičme i dodatno pritisnuti intervertebralne diskove.
- Preopterećenje kičme - višak telesne težine povećava pritisak na kičmu i može pogoršati simptome, pa je važno održavati zdravu težinu.
- Ignorisanje uputstava lekara – važno je poštovati sva uputstva lekara, uključujući uzimanje propisanih lekova i učešće u fizikalnoj terapiji.
- Preterani stres – važno je usvojiti tehnike upravljanja stresom kao što su meditacija ili duboko disanje jer stres pogoršava napetost mišića i izaziva dodatni bol i nelagodnost.
- Neudobni dušeci ili jastuci - dušek i jastuk koji podstiču dobro poravnanje kičme su ključni za ublažavanje bolova u leđima i drugih simptoma. Dušek srednje čvrstine dobro podržava leđa. Izbegavajte visoke ili meke jastuke jer mogu preopteretiti vratnu kičmu i izazvati dodatni pritisak. Izaberite ravne do srednje visine jastuka.
- Pogrešan izbor cipela – birajte one koje dobro upijaju udarce i podstiču prirodno poravnanje kičme.
- Samolečenje bez posete lekaru – uzimanje lekova protiv bolova ili drugih lekova bez konsultacije sa lekarom može biti opasno i pogoršati simptome.
- Prekomerna konzumacija alkohola – alkohol utiče na percepciju bola i usporava oporavak.
- Zanemarivanje rehabilitacije i fizioterapije – važno je redovno učestvovati u fizioterapiji i vežbama rehabilitacije za jačanje kičme i pokretljivosti.
- Izbegavanje svake fizičke aktivnosti – dok je odmor važan, potpuno izbegavanje fizičke aktivnosti će oslabiti mišiće i odložiti zarastanje. Ostanite aktivni, ali budite oprezni. Vežbajte redovno, ali izbegavajte opterećenja koja mogu dodatno opteretiti kičmu. Hodanje, plivanje i vožnja bicikla su generalno najbolji sportovi za diskus herniju.
- Ne spavate dovoljno – san je ključan za izlečenje, pa je važno da se dovoljno odmarate svake noći. Pronađite prave položaje za spavanje da biste rasteretili kičmu i obezbedili optimalan položaj tokom spavanja.
- Negativan stav može povećati stres i pogoršati simptome, dok će pozitivan stav pomoći da se lakše nosite sa ovim stanjem. Vežbajte pozitivne misli i okružite se ljudima koji vas podržavaju.
- Samodijagnostika i lečenje – ključno je postaviti stručnu dijagnozu i poštovati uputstva lekara za lečenje disk hernije. Svaki slučaj diskus hernije je jedinstven, i ono što funkcioniše za jednu osobu možda neće raditi za drugu. Zbog toga je važno da razgovarate sa svojim lekarom i da se pridržavate individualnog plana lečenja.
Kako možete sebi olakšati?
Nežni pokreti i malo naprezanja
Ostanite aktivni, jer je važno da se krećete da biste stimulisali cirkulaciju krvi i metabolizam. Pored preporučenih vežbi i terapija za diskus herniju, uključite ciljane vežbe joge ili pilatesa (za diskus herniju), redovne i duže šetnje, leđno plivanje (bolje od prsnog), vežbe ravnoteže (može i na balansu), vožnju biciklom u blago nagnutom položaju bez preteranog istezanja kičme.
Pazite na položaj spavanja
Dobar položaj za spavanje može pomoći u ublažavanju stresa na kičmi ako imate disk herniju. Ako spavate na leđima, postavite ravan jastuk ispod glave i drugi jastuk ispod kolena da biste podržali prirodno poravnanje kičme. Ako više volite da spavate na boku, stavite jastuk između kolena, koji će vam pomoći da kičmu držite u neutralnom položaju. Izbegavajte spavanje na stomaku jer to može povećati pritisak na intervertebralne diskove i dovesti do dodatnog bola.
Dijeta takođe pomaže
Jedite uravnoteženu i raznovrsnu ishranu, jer će to uneti važne mikronutrijente u vaše telo za podršku oporavku i regeneraciji tkiva. Vitamin C doprinosi stvaranju kolagena, važnog za zdravlje kičmenih diskova. Vitamin D igra glavnu ulogu u apsorpciji kalcijuma, koji je važan za jake kosti i tkiva. Omega-3 masne kiseline su antiinflamatorne i mogu ublažiti bol. Magnezijum podržava opuštanje mišića i može smanjiti grčeve mišića. Antioksidansi pomažu telu da se bori protiv oštećenja izazvanih slobodnim radikalima i podstiče zarastanje.
Izvor: zivim.jutarnji.hr/Zdravlje.Kurir.rs
Saznajte koji su najčešći simptomi koji ukazuju na diskus herniju. Operacija nije jedino rešenje, a evo kada je ipak neophodna.
Ova vežba odlična je za žene u menopauzi: Poboljšava gustinu kostiju, sagoreva kalorije i održava nivoe estrogena