Slušaj vest

Ljudski mozak nije dizajniran za iznenadni prelazak iz visoke budnosti u dubok san. Određene navike, kao što je provere mejlova ili prekasni obroci, mogu održati nervni sistem aktivnim, čineći opuštanje i miran san gotovo nemogućim.

Jaka svetla, uređaji poput pametnih telefona, rasprave sa ukućanima i rešavanje problema negativno utiču na san, kaže Aleks Dimitriu, psihijatar i specijalista za spavanje iz Kalifornije.

Čak i ako uspete da zaspite, san će biti lakši jer mozak jednostavno ne može da uspori tako brzo, dodaje Dimitriu. 

Ovih pet navika mogu da pogoršaju noćnu anksioznost i ali ipak postoje stvari koje možete da uradite umesto toga.

  • Predugo "skrolovanje" na telefonu - doomscrolling

Brzi pregled novosti i zanimljivosti na telefonu lako se može pretvoriti u sat vremena čitanja uznemirujućih vesti ili beskonačnih video zapisa.

Doktor Dimitriu poredi skrolovanje sa igranjem na automatima pre spavanja. Povremene "nagrade" u vidu novih i zanimljivih sadržaja sprečavaju mozak da se opusti i pripremi za spavanje.

korišćenje mobilnog telefona pred spavanje shutterstock_1878050461.jpg
Sktrolovanje na telefonu aktivira odgovor na stres u mozgu i povećava nivo kortizola Foto: Shutterstock

Ova navika aktivira odgovor na stres u mozgu i povećava nivo kortizola, hormon koji ometa proizvodnju melatonina i ciklus spavanja. Studija pokazuje direktnu vezu između viših nivoa kortizola i povećane anksioznosti.

Evo šta možete da uradite umesto toga: 

  • ograničite gledanje vesti i društvene mreže najmanje dva do tri sata pre spavanja
  • pokušajte sa manje stimulativnim aktivnostima, kao što su čitanje ili vođenje dnevnika
  • Provera mejlova

Kada čitate ili odgovarate na mejlove, vaš mozak je u stanju pripravnosti da reaguje i odgovori. Poslovno angažovanje uveče može prebaciti mozak u režim rešavanja problema, što prirodno povećava kortizol i sprečava opuštanje. Plavo svetlo sa ekrana takođe potiskuje proizvodnju melatonina.

Zaustavite aktivnosti pre spavanja. Jaka svetla i ekrani mogu negativno uticati na vaš san, kaže dr Dimitriu.

Evo šta da uradite umesto toga:

  • koristite režim "ne uznemiravaj" ili isključite obaveštenja na uređajima za rad
  • postavite ograničenje za proveru mejlova, idealno dva do tri sata pre spavanja

uzimanje-lekova-shutterstock-1815255227.jpg
Ako lek utiče na vaš san, konsultujte se sa svojim lekarom o prilagođavanju doze ili vremena uzimanjac Foto: Shutterstock

Uzimanje određenih lekova kasno uveče

Neki lekovi, kao što su ADHD stimulansi, antidepresivi i dekongestivi, mogu izazvati nesanicu ako se uzimaju prekasno.

Stimulansi, poput onih za ADHD, imaju sličan efekat kao kofein, kaže dr. Kioungbin Im, specijalista za spavanje. ADHD lekovi mogu povećati dopamin i noradrenalin, neurotransmitere koji promovišu budnost i ometaju san.

Ako lek utiče na vaš san, konsultujte se sa svojim lekarom o prilagođavanju doze ili vremena uzimanja kako biste poboljšali kvalitet vašeg sna.

  • Napici sa kofeinom

Ispijanje kafe ili čaja uveče može odložiti prirodni proces spavanja. Kofein blokira hemijski adenozin koji izaziva san i potrebno je vreme da napusti vaše telo.

Efekat kofeina traje šest sati. Dakle, ako popijete 600 ml u podne, do 18 časova i dalje ćete imati 300 ml u telu, a za 24 sata 150 ml. To je isto kao da popijete 150 ml kafe u ponoć, objašnjava dr Dimitriu.

Evo šta da uradite umesto toga:

  • prekinite unos kofeina najkasnije do podneva
  • pijte zeleni čaj ili napitke bez kofeina popodne i uveče
kasna-vecera-shutterstock-2096853871.jpg
Teški, masni ili začinjeni obroci pre spavanja mogu izazvati gorušicu, nadimanje Foto: Shutterstock

  • Teški obroke pre spavanja

Teški, masni ili začinjeni obroci pre spavanja mogu izazvati gorušicu, nadimanje i promene šećera u krvi, a sve to može negativno uticati na kvalitet sna. Međutim, prerano jedenje takođe može uticati na san.

Doktor je rekao u razgovoru za portal Very Well Health, spomenuo je pacijenta koji je praktikovao povremeni post i koji bi rano zaspao, ali se budio oko dva ujutru jer je njegov poslednji obrok bio u 11 sati. Ovaj raspored je pokrenuo telo da rano započne san.

Evo šta da uradite umesto toga:

  • izbegavajte obroke dva do tri sata pre spavanja
  • izbegavajte alkohol tri do četiri sata pre spavanja

meditacija-disanje-profimedia0321025418.jpg
Pre spavanja bavite se umirujućim aktivnostima i radite vežbe disanja Foto: Profimedia

Kako smanjiti anksioznost noću?

Kreiranje umirujuće večernje rutine može vam pomoći da regulišete vaše prirodne cirkadijalne ritmove i poboljšate kvalitet sna.

Evo nekoliko saveta za opuštajuću rutinu:

  • pridržavajte se doslednog vremena za spavanje
  • izbegavajte ekrane dva do tri sata pre spavanja
  • bavite se opuštajućim aktivnostima kao što su čitanje, istezanje ili duboko disanje
  • izbegavajte jake izvore svetlosti da biste stimulisali proizvodnju melatonina
  • isprobajte tehnike smanjenja stresa poput vođenja dnevnika ili meditacije

Kada vaš mozak dobije dovoljno kvalitetnog sna, objašnjava dr Dimitriu, vaša kontrola impulsa će se poboljšati, što će vam olakšati upravljanje neželjenim mislima i regulaciju emocija.

Izvor: verywellhealth.com/Kurir.Zdravlje

Previše razmišljate svaku noć pred spavanje? Evo kako mentalno preusmeravanje može da vam pomogne