Proverite da li vaši organi stare ubrzano: Od jetre do mozga - signali koje ne smete ignorisati
Iako imate 40 godina, vaša jetra možda ima tek 30… ili već 60 godina? Naučnici su otkrili da naši organi ne stare jednakim tempom, a biološka starost pojedinih organa može znatno da odstupa od našeg hronološkog doba. S druge strane, ni svi ljudi ne stare istom brzinom.
Zvuči gotovo neverovatno, ali ljudsko telo je složen sistem čiji delovi imaju različitu biološku starost. Dakle, broj rođendana koje ste proslavili, odnosno vaša hronološka starost, nije idealan kriterijum za procenu vašeg zdravlja. Mnogo je važnija biološka starost svakog od vaših organa, a ona može značajno da se razlikuje od hronološke.
Različita brzina starenja organa u ljudskom telu u novije vreme postala je predmet naučnih istraživanja. Jedno od najvažnijih istraživanja na ovu temu objavljeno je decembra 2023. godine u časopisu Nature, a sproveli su ga naučnici sa Stenford Medicine fakulteta, pod vođstvom prof. Tonija Vajs-Korea (Tony Wyss-Coray).
U tom značajnom istraživanju, tim je analizirao biološke markere iz krvi više od 5600 osoba bez aktivnih bolesti, kako bi procenili biološku starost 11 ključnih organa i sistema: bubrega, creva, pankreasa, jetre, krvnih sudova, masnog tkiva, mišića, mozga, pluća, srca i imunog sistema.
Organi stare različitom brzinom
Ključni nalaz istraživanja bio je da organi stare različitom brzinom, i to ne samo među različitim osobama, već i kod iste osobe. Malo manje od petine zdravih osoba starijih od 50 godina ima bar jedan organ koji stari znatno brže u poređenju sa njihovim vršnjacima. Jedna od 60 osoba imala je dva ili više organa koji su starili ubrzano.
Ova otkrića su važna jer otvaraju mogućnosti za personalizovan pristup usporavanju starenja. Ako znamo da nekome bubrezi stare brže nego što je uobičajeno, moguće je preduzeti mere za očuvanje njihove funkcije.
Takođe je otkriveno da osobe sa ubrzanim starenjem određenog organa imaju povećan rizik od razvoja bolesti tog organa i, generalno, veću smrtnost u narednih 15 godina.
Organi koji stare najsporije
- Jetra- stari iznenađujuće sporo, delimično zahvaljujući svojoj sposobnosti regeneracije.
Srce - ako se pravilno održava ishranom i fizičkom aktivnošću, kod zdravih osoba može da stari relativno sporo.
Mišićna masa i snaga - mogu se dugo očuvati redovnim fizičkim aktivnostima koje usporavaju starenje.
Creva - pokazalo se da biološka i hronološka starost najviše odstupaju kod creva, koja stare znatno sporije od ostalih organa.
Organi koji stare najbrže
- Mozak - može da pokazuje prve znakove starenja već u ranim tridesetim, naročito u hipokampusu, delu mozga odgovornom za pamćenje i učenje. Ubrzano starenje mozga povezano je sa većim rizikom od kognitivnog pada i demencije.
Bubrezi - često su podložni slabljenju funkcije s godinama, iako simptomi nisu uvek očigledni. Brže starenje bubrega povećava rizik od hipertenzije i dijabetesa.
Imuni sistem - stari naročito brzo, što se vidi kroz pad broja T-ćelija. Slabljenje imunog sistema povećava osetljivost na infekcije.
Moguće primene otkrića
Istraživanje na Stenfordu otvara mogućnost razvoja jednostavnih testova iz krvi koji bi mogli da otkriju ubrzano starenje pojedinih organa pre pojave simptoma bolesti. Takvi testovi omogućili bi pravovremene intervencije i prilagođavanje načina života radi usporavanja starenja određenih organa. Mnogi faktori starenja su povezani sa spoljnim uticajima: stilom života, zagađenjem, ishranom i mikrobiomom creva.
Jedan organ sam za sebe ne priča celu priču o starenju, jer su procesi propadanja međusobno povezani i utiču na celo telo. Kako objašnjava Vajs-Korej, svaki organ je ključan za opšte zdravlje, a ljudsko telo može se uporediti sa automobilom.
- Ako jedan deo ne funkcioniše kako treba, ostali počinju da trpe. Međutim, ako redovno održavate određene delove, možete produžiti vek trajanja automobila - kaže.
Prepoznajte rane znakove ubrzanog starenja
Još uvek nije moguće kod kuće precizno utvrditi biološku starost organa kao u vrhunskim laboratorijama poput Stenfordove. Ipak, postoje načini za praćenje zdravlja i ranih znakova ubrzanog starenja ključnih organa.
Mozak i kognitivne funkcije
Znakovi ubrzanog starenja: zaboravnost, problemi sa koncentracijom, usporeno razmišljanje.
Kako ih pratiti kod kuće?
- Redovno rešavajte mozgalice, zagonetke ili ukrštene reči u enigmatskim časopisima ili putem različitih aplikacija.
Vodite dnevnik pamćenja i obratite pažnju ako sve češće zaboravljate imena, reči ili zadatke.
Pratite kvalitet sna i nivo stresa - nesanica i hronični stres ubrzavaju starenje mozga.
Bubrezi
Znakovi ubrzanog starenja: umor, oticanje nogu, povišen krvni pritisak.
Kako ih pratiti kod kuće?
- Redovno merite krvni pritisak, jer njegovo povećanje može da ukazuje na slabiju funkciju bubrega.
Koristite test trake za urin iz apoteka, koje mogu da otkriju prisustvo proteina u urinu - rani znak problema sa bubrezima ili jednostavo posetite izabaranog lekara i uradite analizu urina.
Pazite na unos vode i pratite učestalost mokrenja.
Jetra
Znakovi ubrzanog starenja: umor, žutilo kože ili očiju, osetljivost na alkohol.
Kako je pratiti kod kuće?
- Obratite pažnju na reakcije na masnu hranu i alkohol - ako vam sve više smetaju, moguće je da je jetra oslabljena.
Provera enzima jetre pomoću kućnih testova nije široko dostupna u Srbiji, te uradite to u laboratoriji.
Pratite telesnu težinu - nakupljanje masnog tkiva u predelu stomaka može da ukazuje na masnu jetru.
Imuni sistem
Znakovi ubrzanog starenja: učestalije infekcije, sporije zarastanje rana, hronični umor.
Kako ga pratiti kod kuće?
- Vodite evidenciju o učestalosti infekcija.
Obratite pažnju na reakcije na vakcine (recimo protiv gripa) - slab odgovor može da ukazuje na slabljenje imuniteta.
Posmatrajte desni, kožu i rane - sporo zarastanje je znak oslabljenog imuniteta.
Srce i krvni sudovi
Znakovi ubrzanog starenja: zadihanost pri naporu, vrtoglavica, umor.
Kako ih pratiti kod kuće?
- Redovno merite puls i krvni pritisak, najbolje ujutru.
Testirajte fizičku kondiciju: ako se brzo zadišete nakon kraće šetnje, vaša kardio-vaskularna kondicija je loša.
Povremeno proveravajte nivo holesterola i šećera pomoću kućnih testova ili posetite izabranog lekara.
Dodatni alati i preporuke
Koristite pametne satove i fitnes trakere za merenje pulsa. Vodite dnevnik zdravlja i beležite simptome, raspoloženje i nivo energije.
Izvor: Adiva.hr/Zdravlje.kurir.rs
Zaboravljena biljka koja oporavlja pluća: Travar otkriva recept za moćnu čajnu mešavinu