Opasnosti koje vrebaju u prirodi: Pedijatar savetuje kako da reagujete ako dete ujede insekt ili zmija
Prvomajski praznici su idealno vreme za odlazak u prirodu sa decom. Boravak dece u prirodi donosi brojne koristi za zdravlje i razvoj, ali istovremeno nosi i određene rizike - od ujeda krpelja, pčele, ose i stršljena, preko opasnosti od zmija, do davljenja hranom.
- S prolećem se budi priroda koja nas sve mami da provodimo svo svoje slobodno vreme vani. Priroda u proleće je lepa i privlačna, ali je puna insekata, životinja i alergena koji mogu biti velika opasnost po zdravlje - kaže dr Vladan Milojević, pedijatar - neonatolog i otkriva najveće opasnosti koje vrebaju na izletu u prirodi, i šta bi trebalo da urade roditelji ukoliko se sretnu sa nekom od njih.
Krpelji
Jedna od većih opasnosti tokom boravka dece i odraslih u prirodi su - krpelji.
- Često se pitamo kada su krpelji najaktivniji? Obično su aktivniji u popodnevnim satima i to u većoj hladovini gde sunce slabije dopire. Mogu se zakaćiti za vase dete ili vas čak i tokom noći. Mnogi roditelji pribegavaju vađenju krpelja rukom tako što ga pre toga preliju uljem, alkoholom ili nekon drugom tečnošču. Nikada ne savetujem da se krpelji vade samoinicijativno niti da se posipaju raznim vrstama tečnosti jer sve to može dovesti do toga da krpelj pre nego ga izvadite “ispvraća” sadržaj koji nosi Boreliju koja izaziva Lajmsku bolest. Takođe uvek postoji opasnost da se krpelj ne izvadi ceo već da zaostane deo krpelja duboko pod kožom. Krpelj se može izvaditi ali bez utvrđivanja da je zaražen Bolelijom ili ne.
Prema rečima dr Milojevića svaki krpelj koji se izvuče kod kuće ili ambulantno od strane lekara morate poslati na PCR koji će detektovati da li je nosilac Bolerije ili ne.
- U zavisnosti od rezultata svakako će se propisati adekvatna terapija od uzimanja antibiotika do eventualnog praćenja ubodnog mesta. Vašu dece ćete zaštititi tako što ćete izbegavati duža zadržavanja u visokoj travi koja je nepokošena. Postoje na tržištu preparati kojima ćete vaše dete namazati, posebno predeo nogu i time smanjiti mogučnost krpelja da se zakače na njegovu kožu. Većina ovih preparata se ne preporučije deci mlađoj od dve godine.
Krpelji nisu insekti kako svi misle već su iz roda pauka. Gotovo da ne postoji dete kom su roditelji nakon igre po travi pronašli krpelja koji je jače ili slabije pričvršćen na koži.
Ujedi komarca
Komarci su insekti čiji ubodi mogu da izazovu kod dece i odraslih velike tegobe. Naime, uzrečica od komarca napraviš slona može biti tačna. Ujedi komaraca mogu dovesti do ozbiljnih alergijskih reakcija po koži deteta. Posebno su osetljive bebe do prve godine života. Više ujeda po koži odojčeta dovodi do otoka i crvenila. Odojče može biti jako nervozno i plačljivo. U ovim slučajevima preporučujem uzimanje antihistaminika u obliku sirupa.
Vašoj bebi, ističe doktor, možete pomoći tako što ćete izbegavati tokom letnjih meseci područja sa većom aktivnošču komaraca tipa mora i jezera.
- U slučaju da ste se već našli na moru i jezeru prekrivajte kolica i krevete u kojima vasa beba spava specijalnom mrežom za zaštitu. Postoje sredstva za mazanje i zaštitu koja se mogu primenjivati u najmlađem uzrastu od dva meseca starosti. Jako popularan je aparat disk koji ispušta visoke tonove, za ljude nečujne, koji rasteruju komarace i smanjuju broj uboda.
Ubod osa, pčela i stršljena
Ubod osa, pčela i stršljena je nešto što se često dešava deci tokom igre u prirodi.
- Nekada su ubodi ovih insekata ne tako dramatični, ali ponekad mogu biti i opasni po život. Ubod pčele je najopasniji bez obzira što mi pčelu doživljavamo kao velikog “prijatelja” jer nas hrani zdravim medom. Najveća stopa smrtnosti je od uboda pčela. Ubod stršljena je bolniji i u slučaju alergije svakako može dovesti do ozbiljnih reakcija organizma koje zahtevaju boravak u bolnici. Posebno je opasno u slučaju da vaše dete ubode nekoliko stršljena. Uvek preporučujem da se tokom boravka u prirodi obezbedi takazvani EpiPen ili adrenalin za intramuskularno davanje. Vrlo lako se koristi i spašava život nama ili našoj deci momentalno.
U slučaju da vase dete oseti svrab po telu, crvenilo, kratak dah, lupanje srca i vrtoglavicu odmah možete krenuti sa davanjem EpiPena u predelu prednje strane butane.
- Može se upotrebiti preko garderobe tj pantalona. Odmah nakon toga potražiti pomoć najbliže zdrvstvene institucije. U slučaju da nemate EpiPen predlažem da se odmah uzme antihistaminik u obliku sirupa koji će usporiti burniju reakciju.
Ujed zmije
Ni ujed zmije nije nešto što se ne može desiti vašem detetu tokom boravka u prirodi.
- Tokom mog dugogodišnog iskutva imao sam odojče uzrasta 4 meseca kojeg je ujela zmija otrovnica. Nakon pravovremenog zbrinjavanja i adekvatne terapije odojče je preživelo. Nikada nemojte da zaboravite tokom boravka u prirodi da naša zemlja ima izuzetne otrovne vrste zmija od čijeg se otrova umire. U slučaju da dodje do ujeda zmije možemo jedino pomoći tako što čemo spojiti ranice finim rezom i time povećati površinu za istiskivanje otrova. Otrov koji se eventualno zadržao na površini kože treba obrisati suvom krpom. Ne pokušavajte da ustima usisavate otrov jer time možete otrovati sami sebe. Takođe možete da deo tela gde je ujed, kao na primer noga ili ruka, imobilišete ili zategnete nekom tkanimom da se otrov ne bi proširio u ostale delove tela i njegovo sirenje usporilo.
Trebalo bi da budete jako oprezni jer u slučaju da zategnete previše - možete prekinuti krvotok i time napraviti još veći probme detetu. Odmah se javite najbližoj zdravstvenoj ustanovi radi lečanja. Svako kašnjenje može dovesti do još većih komplikacija.
Gušenje stranim predmetima može biti smrtonosno za mališane. Oko 33% smrti među dečacima mlađima od 14 godina dolazi od toga. Najmlađi su posebno ranjivi jer im disajni put još uvek raste.
Takođe je hrana velika opasnost za decu tokom boravka u prirodu.
- Naime, pored alergije koja pojedina hrana može izazvati, davljenje hranom je takođe često, posebno tokom igre. Vašoj deci tokom igre nemojte davati hranu. Može se desiti da zalogaj lako zapadne duboko u disajne puteve i da izazove gušenje. U tom slučaju ćete pomoči svom detetu tako što ćete prvo pokušati da izvadite komad hrane iz usta, ali da pazite da ne nagurate hranu dublje u disajne puteve. U slučaju da nije uspelo okrečemo dete na stomak i odsečnim udarcima po leđima između lopatica, pokušavano da odstranimo hranu iz disajnih puteva.
Procedura je takva da udaramo po leđima 5 puta zaredom, i onda proveravamo kako dete diše.
- U slučaju da ne diše i da nije uspostavljen normalni protok vazduha ponavljamo ovu procedure. Ukoliko je dete starijeg uzrasta mozemo probati sa takozvanim Hajmlihovim zahvatom tako što ćemo stati iza deteta, jednu šaku stegnemo u pesnicu i stavimo je između pupka i grudne kosti, drugom šakom obuhvatimo stisnutu pesnicu prve ruke I jakim iznenadnim stiskom združenih šaka pokušavamo da strano telo izbacimo iz disajnih puteva. U slučaju uspeha dete će odmah početiu da diše i plače - što govori o tome da smo uspeli da mu pomognemo.
Faktori rizika za nastanak najčešćih srčanih oboljenja: Prof. dr Petar Otašević otkriva šta je ključno u prevenciji