Šta vaša krv govori o zdravlju srca: Najčešći testovi za dijagnostiku srčanih oboljenja
Krv može da otkrije dosta toga o zdravlju srca. Postoji mnogo različitih vrsta analiza krvi koje mogu pomoći u dijagnostikovanju ili lečenju srčanih i cirkulatornih bolesti. Evo liste najčešćih testova koje možete imati i šta oni otkrivaju o telu.
Vaša krv može otkriti mnogo više nego što mislite — uključujući i stanje vašeg srca. Savremeni dijagnostički testovi omogućavaju lekarima da pomoću analiza krvi prepoznaju rane znake srčanih oboljenja, procene rizik od infarkta i prate tok terapije. U nastavku vam donosimo pregled najčešćih testova koji se koriste za procenu zdravlja srca i šta svaki od njih može da otkrije.
Najčešće vrste krvnih testova koje se koriste za procenu srčanih oboljenja su:
Testovi srčanih enzima (uključujući testove troponina) – pomažu u dijagnostikovanju ili isključivanju srčanog udara.
Kompletna krvna slika (KKS) – Kompletna krvna slika ispituje različite ćelije u vašoj krvi. Ovo može utvrditi da li imate anemiju, što je nedostatak crvenih krvnih zrnaca koja prenose kiseonik po telu.
Takođe može pomoći u isključivanju ili potvrđivanju infekcija i virusnih stanja, kao što je miokarditis, što je upala srčanog mišića.
.
Testovi funkcije štitne žlezde – pokazuju da li imate hipotireozu ili hipertireozu štitne žlezde. Ako su vaši nivoi abnormalni, mogu biti povezani sa nekim srčanim oboljenjima i simptomima povezanim sa sporim ili brzim otkucajima srca ili palpitacijama.
Lipidni profil - meri nivo holesterola i razgradnju dobrih i loših masti koje se nalaze u vašoj krvi. Previše „lošeg“ holesterola u krvi može prouzrokovati nakupljanje masnih naslaga (plakova) u zidovima arterija – proces koji se naziva ateroskleroza. Ako se komad ovog masnog materijala odlomi, može se formirati krvni ugrušak, koji može blokirati krvne sudove zvane arterije koje nose krv do vašeg srca i mozga. Ako se ovo desi u arteriji koja snabdeva vaše srce krvlju, može izazvati srčani udar. A ako se desi u arteriji koja snabdeva vaš mozak, može izazvati moždani udar.
Što je viši holesterol, veći je rizik i od srčanog i od moždanog udara. Ali ne možete reći koliko vam je visok holesterol bez analize krvi, zbog čega je potrebno da je uradite.
Testovi jetre - daju pregled koliko dobro jetra funkcioniše. Jetra je vitalni organ sa mnogim funkcijama i ako ne radi dobro, može imati veliki uticaj na ostatak tela.
Test za zgrušavanje krvi - meri koliko brzo se krv zgrušava. Ovo je važno ako uzimate lekove za razređivanje krvi, kao što je varfarin.
BNP (natriuretski peptidi tipa B) testovi – pokazuju nivo hormona u krvi, koji, ako je povišen, može biti znak srčane insuficijencije.
C-reaktivni protein (CRP): Ova analiza meri nivoe upalnih procesa u organizmu. Povišen CRP može ukazivati na upalu koja doprinosi aterosklerozi i povišenju krvnog pritiska, povećavajući rizik od srčanih oboljenja.
Test glukoze u krvi (HbA1C) - meri prosečan nivo šećera u krvi tokom poslednja tri meseca, što može pomoći da se utvrdi da li imate predijabetes ili dijabetes.
U&E test – skraćenica je zaureu (protein koji se nalazi u krvi) i elektrolite, koji meri nivoe natrijuma, kalijuma i drugih važnih hemikalija u krvi, kao što su magnezijum i kalcijum.
Ove hemikalije su važne za celokupnu funkciju vašeg srca, a takođe pomažu u proceni kako vaši bubrezi rade. Disbalans u krvi može biti povezan sa lekovima koje možda uzimate.
Laboratorijske analize imaju ključnu ulogu u prepoznavanju faktora rizika i upravljanju krvnim pritiskom i srčanim oboljenjima. Uz redovne preglede i praćenje relevantnih parametara, moguće je efikasno kontrolisati hipertenziju i smanjiti rizik od razvoja ozbiljnih srčanih bolesti.
Izvor: Bhf.org.uk/
Šta je sindrom povećane gustine krvi? Evo kako da prepoznate ovo retko stanje s ozbiljnim posledicama