Zašto osećamo potrebu da mokrimo kada smo nervozni? Urolog objašnjava vezu između mozga i bešike
Kada ste pod stresom, anksiozni ili uplašeni, aktivira se autonomni nervni sistem. On pokreće lučenje hormona stresa, pre svega adrenalina, koji povećava protok krvi i kontrakciju mišića. To uključuje i mišiće karličnog dna i bešike, pa se javlja osećaj da hitno morate da mokrite, objašnjava urolog dr Prashant Jain.
Iako bešika u tim trenucima često nije puna, telo reaguje kao da jeste. Ova pojava obično nije znak bolesti i prolazi kada se osoba emocionalno smiri.
Borba ili beg - kako telo reaguje na stres
Mehanizam "bori se ili beži" je urođena reakcija tela na opasnost. Kada mozak proceni da dolazi neka pretnja, oslobađaju se hormoni poput adrenalina i kortizola, koji pripremaju telo za brzu reakciju. Srce brže kuca, disanje se ubrzava, mišići se napinju - sve se aktivira, uključujući i mokraćni sistem.
Kakva je veza između stresa i osećaja da morate u toalet?
Adrenalin koji se luči pod stresom utiče i na mišiće bešike. Oni se mogu da se kontrahuju, što izaziva iznenadnu potrebu za mokrenjem, čak i kada bešika nije zaista puna.
- Ova reakcija je najčešće bezazlena i prolazi kada stres prođe. Međutim, kod osoba koje pate od anksioznosti ili napada panike, ova pojava može da bude češća i neprijatnija - toliko da podseća na simptome hiperaktivne bešike, iako fizički problem ne postoji. Mozak tada postaje preosetljiv na signale iz bešike, što dodatno pogoršava situaciju - napominje dr Jain.
Kako se može ublažiti?
Najvažnije je prepoznati i otkloniti uzrok stresa ili anksioznosti. Kod osoba koje su sklone nervozi u određenim situacijama, lekar može da preporuči lekove za smirenje koje se koriste po potrebi, ali isključivo uz konsultaciju s psihijatrom ili lekarom opšte prakse.
Ako se osećaj hitne potrebe za mokrenjem često javlja u stresnim situacijama, potrebno je isključiti druge moguće uzroke.
- Najpre treba utvrditi da li je reč samo o emocionalnoj reakciji ili postoji neki osnovni poremećaj mokraćne bešike. Ako je uzrok isključivo psihološki, tada mogu da pomognu jednostavne mere poput razgovora, podrške, meditacije ili molitve i saveta psihologa. Nema potrebe za lekovima za opuštanje bešike, osim ako se ne potvrdi i fizički poremećaj - savetuje dr Jain.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs