Muče vas umor, aritmije, kosti su vam krte? Možda vam nedostaje bakar, a evo gde ga ima najviše
Bakar je mineral o kojem se retko govori, a od ključnog je značaja za normalno funkcionisanje tela. Učestvuje u brojnim enzimskim procesima, važan je za imunitet, zdravlje kostiju i pravilan razvoj mozga.
Bakar je esencijalan mineral (što znači da ga telo samo ne proizvodi ) i utiče na važne fiziološke procese u organizmu. Komponenta je mnogih enzima i potreban je za proizvodnju crvenih i belih krvnih zrnaca. U telu odraslog čoveka nalazi se između 100-150 miligrama bakra, najviše u mozgu, mišićima i kostima. Iako su nedostaci ovog minerala retki, mogu da imaju ozbiljne posledice, naročito ako ostanu neprimećeni.
Zašto je bakar važan?
- Enzimi koji zavise od bakra učestvuju u apsorpciji i transportu gvožđa koji se konvertuje u hemoglobin, protein koji prenosi kiseonik kroz krv do svih ćelija.
Bakar-zavisni enzimi takođe pružaju prirodnu zaštitu protiv slobodnih radikala koji oštećuju telo, a osim toga blagotvorno deluju na kožu jer utiču na produkciju kolagena i elastina.
Smatra se da je bakar važan i za pravilan rast kod dece, razvoj mozga i jakih kostiju, a veoma je važan za imuni sistem.
Simptomi nedostatka
Nedostatak bakra u organizmu je retka, ali moguća pojava, naročito kod osoba koje imaju problema sa apsorpcijom hranljivih materija, kao i kod onih koji uzimaju visoke doze cinka, jer cink ometa apsorpciju bakra.
Kada se javi, može da izazove određene simptome koji su posledica anemije, aritmije, problema sa štitnom žlezdom i niske koncentracije belih krvnih zrnaca, a može da bude i uzrok češćih preloma kostiju i osteoporoze. U ove tegobe spadaju:
- Stalni umor i slabost
- Bleda koža i anemija, jer bez bakra telo ne koristi gvožđe kako treba
- Slab imunitet i češće infekcije
- Problemi sa koncentracijom i pamćenjem
- Krti nokti i češći prelomi kostiju
- Neuropatija, trnjenje i peckanje u rukama i nogama
- Pojava sede kose u mlađim godinama
Povišene vrednosti, s druge strane, su karakteristične za naslednu Vilsonovu bolest u kojoj je glavni poremećaj nemogućnost ćelija jetre da izlučuju višak bakra putem žuči. Kao posledica nastaje nakupljanje ovog minerala u tkivima i organima, posebno u jetri, mozgu, bubrezima i rožnjači oka.
Gde ga ima najviše?
Bakar se unosi putem raznovrsne i nutritivno bogate hrane, a najbogatiji izvori su:
- Školjke i morski plodovi
- Iznutrice poput džigerice i bubrega
- Orašasti plodovi (lešnik, orah, badem)
- Semenke (suncokretove, bundeve, susama)
- Mahunarke (pasulj, leblebija, boranija, sočivo)
Da li može da bude opasan?
Postoje i dodaci ishrani (suplementi) koje sadrže bakar, ali njihovo nekontrolisano uzimanje može da dovede do trovanja, pa čak i do oštećenja jetre i bubrega. Zato se preporučuje laboratorijska analiza nivoa bakra u krvi i urinu pre bilo kakvog dodatnog unosa, uz obavezan savet lekara.
Forum o plućnoj hipertenziji okupio vrsne stručnjake: "Pacijenti ne mogu da čekaju, potreban brži pristup lekovima"