Da li vas muči glavobolja izazvana stresom ili hipertenzijom? Doktor otkriva kako da prepoznate razliku
Glavobolje su nažalost deo svakodnevice mnogih ljudi. Dok su one izazvane stresom neprijatne, glavobolja zbog visokog pritiska je ozbiljno upozorenje koje nikako ne treba ignorisati.
Glavobolje su univerzalna boljka koja nam često remeti dnevnu rutinu. Bilo da je u pitanju blaga nelagodnost ili oštar bol, one mogu da ukazuju na razne probleme u organizmu. Većina nas je upoznata s onim poznatim "stres glavoboljama" - osećajem stezanja oko glave nakon napornog dana. Ali postoji i drugačija vrsta, ozbiljnija - glavobolja izazvana hipertenzijom, odnosno veoma visokim krvnim pritiskom.
- Razlikovati ove dve vrste glavobolje je od velike važnosti. Glavobolja izazvana stresom uglavnom nije opasna, dok ona povezana sa visokim pritiskom može da bude znak da je krvni pritisak opasno povišen. To je stanje koje polako, ali sigurno oštećuje organizam i povećava rizik od srčanog i moždanog udara, kao i bolesti bubrega - kaže dr Bumeš Tjagi, specijalista interne medicine i navodi šta ih zapravo izaziva.
Stres (tenziona) glavobolja
Ovo je najčešći tip glavobolje. Najčešće se javlja zbog emotivnog stresa, umora, lošeg držanja tela, naprezanja očiju ili dehidratacije. Bol nastaje zbog napetosti mišića u predelu glave i vrata.
Glavobolja zbog hipertenzije
Ova vrsta glavobolje se javlja kada krvni pritisaknaglo i značajno poraste, obično do nivoa hipertenzivne krize (sistolni pritisak preko 180 mmHg ili dijastolni preko 120 mmHg).
- Visok pritisak izaziva promene u krvnim sudovima u mozgu, što dovodi do glavobolje. Treba naglasiti da većina ljudi sa povišenim pritiskom nema glavobolje - one se uglavnom javljaju tek kada je pritisak ekstremno visok - objašnjava doktor.
Kako ih razlikovati?
Stres glavobolja obično deluje kao pritisak ili stezanje oko glave - kao da vam neko steže obruč oko lobanje. Može se proširiti i na potiljak i vrat. Bol je blag do umeren i razvija se postepeno, najčešće pred kraj napornog dana. Moguća je i osetljivost mišića u predelu ramena i vrata, ali obično nema drugih simptoma. Ovakve glavobolje najčešće prolaze uz lekove protiv bolova, odmor ili tehnike opuštanja.
- Glavobolja zbog visokog pritiska se javlja s obe strane glave, ali se češće opisuje kao pulsirajući ili jaki tup bol, a ne kao osećaj stezanja. Bol može biti umeren do jak, često vrlo intenzivan, pa čak i nepodnošljiv. Pojavljuje se iznenada, bez prethodnog upozorenja. Najvažnije - ovu glavobolju često prate i drugi alarmantni simptomi, kao što su: mučnina i povraćanje, zamućen ili dvostruk vid, svetlucanje pred očima, utrnulost ili slabost s jedne strane tela, vrtoglavica, otežano disanje, krvarenje iz nosa, bol u grudima, zbunjenost ili teškoće s koncentracijom. Ova glavobolja ne reaguje na obične lekove protiv bolova i predstavlja hitno stanje koje zahteva momentalnu medicinsku pomoć radi obaranja pritiska - upozorava Tjagi.
Pored hipertenzivne krize, postoji i glavobolja koja se javlja usled blažeg porasta pritiska - kakvu mnogi ljudi osećaju kada im vrednosti, na primer, porastu na 150/95. Takve glavobolje su obično blage do umerene, najčešće u potiljku, i ne prate ih dodatni teški simptomi.
- Iako su glavobolje izazvane stresom neprijatne, one uglavnom nisu opasne. Nasuprot tome, glavobolja usled visokog pritiska može biti upozorenje koje može spasiti život - zato je ne treba zanemariti - poručuje doktor.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs
Napravite zdrav sladoled od samo tri sastojka: Ukusan je i povoljno utiče na probavu