Večne hemikalije: Gde se sve nalaze, zašto su opasne i kako da smanjite izloženost?
Samo zato što ih ne vidite, ne znači da nisu tu. Neke hemikalije su nevidljive golim okom, ali mogu svakodnevno negativno da utiču na vaše zdravlje.
Takozvane "večne hemikalije", poznate i kao PFAS (per- i polifluoroalkilne supstance), veštačke su materije koje se koriste još od pedesetih godina prošlog veka u brojnim svakodnevnim proizvodima - od tiganja pa sve do kozmetike. Ono što ih čini korisnim - otpornost na masnoću, vodu i toplotu - ujedno ih čini i opasnima. Zadržavaju se u prirodi i ljudskom telu decenijama, a vremenom mogu ozbiljno da naruše zdravlje.
Šta su zapravo "večne hemikalije"?
Hemičar Ašvin Badri objašnjava da se radi o hemikalijama koje se veoma sporo razgrađuju, zbog čega dugo ostaju prisutne u zemljištu, vodi i telima ljudi i životinja - otuda i naziv "večne".
PFAS se mogu naći u raznim proizvodima: tiganjima, vodootpornoj odeći, ambalaži za brzu hranu, peni za gašenje požara, pa čak i u nekim kremama i šminki. Upravo ta postojanost dovodi do njihovog nakupljanja u okolini i organizmu, što izaziva zabrinutost i među naučnicima i među lekarima.
Kako dospevaju u ljudski organizam?
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za nauku o životnoj sredini, ljudi su najčešće izloženi PFAS hemikalijama putem zagađene vode i hrane, korišćenjem proizvoda koji ih sadrže ili udisanjem čestica iz kućne prašine.
Drugim rečima, ove hemikalije mogu da uđu u telo ako pijemo zagađenu vodu, jedemo hranu iz ambalaže sa PFAS premazom, udišemo prašinu iz tepiha ili nameštaja otpornih na fleke, pa čak i preko kože - dok koristimo određene kozmetičke proizvode.
Jednom kada uđu u organizam, teško se razgrađuju i vremenom se gomilaju. Ovo može da poveća rizik od brojnih zdravstvenih problema - oštećenja jetre, slabljenja imuniteta, hormonskih poremećaja, pa čak i nekih vrsta karcinoma. Kod dece, izloženost PFAS hemikalijama može da utiče na razvoj i ponašanje.
Koji su zdravstveni rizici?
Hronična izloženost PFAS hemikalijama povezuje se sa povišenim holesterolom i većim rizikom od srčanih bolesti. Istraživanja ukazuju i na poremećaje rada štitne žlezde, što može da utiče na metabolizam i nivo energije.
Kod trudnica, izloženost može da poveća rizik od komplikacija poput preeklampsije, kao i smanjene telesne težine novorođenčadi. Uz to, oštećen imuni sistem otežava borbu protiv infekcija i smanjuje efikasnost vakcina.
Neka naučna istraživanja pokazala su i povezanost PFAS hemikalija sa smanjenom plodnošću i određenim vrstama raka. Iako su najviše proučavane stare varijante ovih hemikalija, postoji još na stotine drugih za koje se ne zna koliko su bezbedne.
Kako da smanjite svakodnevnu izloženost?
Evo nekoliko koraka koje možete preduzeti:
- Zamenite nelepljive tiganje posuđem od nerđajućeg čelika, livenog gvožđa ili keramike.
- Izbegavajte odeću i tkanine koje su vodootporne ili otporne na fleke - birajte prirodne, netretirane materijale.
- Pijte filtriranu vodu - najbolje uz pomoć filtera sa aktivnim ugljem ili sistemom reverzne osmoze.
- Na radnom mestu, obezbedite dobruventilaciju i redovno čišćenje prašine, naročito u prostorima gde su hemikalije prisutne.
- Čitajte deklaracije i birajte proizvode koji su označeni kao PFAS-free.
Najvažnije je da budete informisani, savetuju naučnici. Čak i uz male promene, kao što su zamena posuđa, filtriranje vode i pažljiv izbor proizvoda, možete da smanjite rizik.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs
5 idealnih užina koje će vas držati sitim do večere: Bogate su vlaknima, proteinima i ne opterećuju stomak