Štetne hemikalije iz konzervi mogu završiti u hrani: Evo kako da ih prepoznate i izbegnete
Konzerviranje se tradicionalno smatra bezbednim načinom čuvanja hrane, a poslednjih decenija postalo je gotovo neizbežan deo svakodnevnog života ljudi širom sveta.
Konzerve su praktične i često prisutne u domaćinstvima – dugo traju, lako se čuvaju i idealne su za putovanja, kampovanja i brze obroke. Iako ih mnogi smatraju bezbednim načinom čuvanja hrane, sve je više dokaza da neke hemikalije iz same ambalaže mogu preći u sadržaj konzerve i potencijalno ugroziti zdravlje.
Zašto dolazi do toga?
Unutrašnjost konzervi obično je premazana zaštitnim slojevima (polimernim oblogama) koji sprečavaju da metal dođe u direktan kontakt s hranom. Time se produžava rok trajanja proizvoda i čuva njegov ukus i kvalitet.
Međutim, vremenom i pod određenim uslovima, neke hemikalije iz tih premaza mogu migrirati u hranu – naročito ako je hrana masna ili se konzerva zagreva.
Jedna od najproblematičnijih supstanci koja se može naći u ovim premazima je bisfenol A (BPA), kao i njegovi derivati poput BADGE i ciklo-di-BADGE. BPA je poznat endokrini disruptor, što znači da može da naruši hormonsku ravnotežu u telu.
Kada je rizik najveći?
Nivo migracije hemikalija najviši je kod konzervirane hrane s visokim sadržajem masti – na primer, tunjevina u ulju, paradajzu ili marinadi.
Studije su pokazale da su koncentracije potencijalno štetnih jedinjenja u ovim proizvodima veće nego u običnoj tunjevini u sopstvenom soku.
Takođe, zagrevane konzerve (npr. na logorskoj vatri ili direktno na ringli) dodatno povećavaju verovatnoću prenosa hemikalija u hranu. Toplota ubrzava hemijske reakcije i povećava migraciju supstanci iz premaza u sadržaj konzerve.
Pored toga, upotreba tečnosti iz konzerve za kuvanje ili kao dodatka salatama (na primer, ulja iz konzerve tunjevine) može povećati izloženost ovim jedinjenjima. Razlog je to što se tečnost direktno nalazi u kontaktu s unutrašnjim slojem konzerve, gde migracija najčešće i nastaje.
Koliko je to opasno?
U većini slučajeva količine migriranih hemikalija ostaju unutar granica koje je propisala Evropska komisija. Međutim, problem je u kumulativnoj izloženosti – malim, ali redovnim unosima tokom dužeg perioda. Čak i kada su koncentracije niske, dugotrajna izloženost može imati posledice, naročito kod dece, trudnica i starijih osoba.
Takođe, masna hrana povećava biopristupačnost ovih jedinjenja, što znači da ih telo lakše apsorbuje. Istraživači su u laboratorijskim uslovima simulirali ljudsku probavu i otkrili da telo apsorbuje više ovih hemikalija kada se unose uz masnu hranu – što je često slučaj sa konzerviranim jelima.
Kako da smanjite rizik?
- Izbegavajte zagrevanje hrane direktno u konzervi
- Ne koristite ulje ili tečnost iz konzerve za začinjavanje hrane
- Birajte konzerve bez oštećenja, udubljenja ili rđe
- Kada možete, dajte prednost hrani u staklenoj ambalaži
- Ne koristite limenke čiji je sadržaj promenio boju, miris ili ukus
- Ograničite unos masne konzervirane hrane
Izvor: Theconversation.com/Zdravlje.Kurir.rs
Ove promene na konzervisanoj hrani su crvene lampice, ne jedite je, može da bude smrtonosna - evo o čemu se radi
Napravite zdrav sladoled od samo tri sastojka: Ukusan je i povoljno utiče na probavu