Ovi lekovi vas mogu učiniti osetljivim na sunce i toplotu: Ne prekidajte terapiju bez saveta lekara
Tokom vrućih letnjih dana, pojedini ljudi moraju da obrate dodatnu pažnju na lekove i teapiju koju unose kako bi se zaštitili od prekomerne toplote i sunčeve svetlosti.
Prema podacima američke Uprave za hranu i lekove (FDA), određeni lekovi mogu povećati osetljivost organizma na sunce ili toplotu.
- Ipak, kada su u pitanju većina lekova, neželjene reakcije ili preterana osetljivost na sunčevu svetlost i toplotu su retke. To je zaista indivopeidualno i zavisi od slučaja do slučaja. Nisu svi koji uzimaju te lekove podložni ovim reakcijama - sve zavisi od pojedinca i sastava njegovog organizma. Ali se to ipak dešava dovoljno često da farmaceutske kompanije moraju da stave upozorenje na ambalažu leka - kaže dr Suzan Flejker, farmaceutkinja i direktorka farmacije u Zdravstvenom sistemu klinike Mejo.
Prema rečima dr Flejker, neki lekovi mogu učiniti kožu osetljivijom na opekotine od sunca, dok drugi mogu ometati sposobnost tela da se rashladi, registruje toplotu i adekvatno reaguje na nju, ili da zadrži dovoljno tečnosti. Osetljivost može zavisiti i od toga koliko dugo uzimate određeni lek.
- Ako neko uzima lek duže vreme, obično neće imati izraženu osetljivost na toplotu. Ali ako ste tek počeli s terapijom, možda ćete biti podložniji ovim reakcijama i trebalo bi pažljivo da osluškujete svoje telo - kaže ona.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju, prema dr Flejker, uključuju:
- osećaj ili izgled crvenila i pregrejanosti na koži
- brzo zadobijanje opekotina od sunca
- simptome dehidratacije, poput vrtoglavice
Najbolja strategija jeste da preduzmete preventivne mere pre izlaska napolje: nosite šešir i kremu za sunčanje (i obavezno je obnavljajte tokom dana), oblačite laganu i prozračnu odeću koja pokriva kožu, i pijte puno vode.
Najvažnije je da nastavite da uzimate lekove koji su vam propisani.
- Nikako nemojte naglo da prestanete da uzimate lek, posebno ako je u pitanju terapija na recept. Prekid može da nanese više štete nego koristi - upozorava dr Flejker i savetuje one koji sumnjaju da im lekovi izazivaju neželjene reakcije na sunce ili toplotu da razgovaraju sa svojim lekarom o mogućim opcijama.
Ona takođe ističe da je manje zabrinuta za osobe koje su na terapiji lekovima koji se izdaju na recept, a koji potencijalno povećavaju osetljivost na sunce i toplotu, nego za one koji uzimaju lekove bez recepta, kao što su antihistaminici i nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL), a koji mogu imati isti efekat.
- Ljudi često jednostavno svrate do apoteke i kupe takve lekove bez razmišljanja o mogućim neželjenim efektima, a pritom nemaju nikoga ko bi im rekao da treba da budu posebno oprezni na suncu - kaže ona, napominjući da je, pre nego što uzmete bilo koji lek, čak i onaj koji se može kupiti bez recepta, važno da razgovarate sa farmaceutom kako biste razumeli moguće neželjene reakcije.
Lekovi koji izazivaju fotosenzitivnost
Prema Nacionalnom institutu za rak SAD, fotosenzitivnost predstavlja stanje u kojem koža postaje izuzetno osetljiva na sunčevu i ultraljubičastu (UV) svetlost. Ovo može dovesti do lakog izlaganja opekotinama, osipa ili opekotina koje su bolne, svrbe, mogu izazvati mehuriće ili se ljuštiti.
Međutim, prema američkoj Upravi za hranu i lekove, nije svaka osoba koja uzima lekove koji mogu izazvati fotosenzitivnost podložna takvoj reakciji. Ako do nje dođe, to ne znači da će se ponavljati svaki put kada uzimate lek i boravite na suncu.
U nastavku je 10 grupa lekova koji potencijalno mogu izazvati fotosenzitivnost:
- Antibiotici
Antibiotici leče različite bakterijske infekcije, ali nisu svi namenjeni istim vrstama bakterija.
- Određeni antibiotici se moraju uzimati za određene infekcije, i cilj je da se leči konkretna infekcija, a ne da se uzme bilo šta što 'otprilike' deluje, jer to može dovesti do otpornosti bakterija na antibiotike - objašnjava dr Flejker. Dodaje da su nuspojave vezane za osetljivost na sunce obično privremene.
Kako biste smanjili rizik od neželjenih reakcija, preporučuje da nosite kremu za sunčanje dok pijete antibiotike:
- Obavezno namažite dodatnu količinu kreme sa SPF-om na podlaktice, ruke, vrat i lice, jer se tu najčešće javlja fotosenzitivnost.
- Antifungici
Antifungici su slični antibioticima, ali ciljaju gljivične infekcije.
- Važno je uzeti tačno ono što lekar prepiše, jer bira najefikasniji lek za konkretni mikroorganizam - kaže Flejker.
Fotosenzitivnost obično traje samo nekoliko nedelja, pa je ključno pridržavati se terapije.
- Antihistaminici
Koriste se za lečenje simptoma alergija i uboda insekata (npr. komaraca, pčela). Često se kupuju bez recepta, pa korisnici možda nisu svesni mogućih neželjenih efekata. Prema dr Flejker, antihistaminici isušuju organizam i „sprečavaju pravilnu cirkulaciju tečnosti kroz telo“.
- Lekovi za snižavanje holesterola
Neki lekovi na recept za snižavanje holesterola mogu izazvati fotosenzitivnost. Ipak, važno je nastaviti terapiju ili se posavetovati sa lekarom pre eventualne izmene.
- Ne odgovaraju svi lekovi svakom pacijentu, i nisu svi podložni osetljivosti na sunce, ali je važno ostati na terapiji dokle god lekar tako preporučuje.
- Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID)
Koriste se za lečenje bola, snižavanje temperature i upala. Neki mogu izazvati fotosenzitivnost, iako je to vrlo retko.
- Ako su u hladu, imate zaštitu i češće nanose kremu za sunčanje, trebalo bi da budu sasvim u redu - kaže Flejker.
- Oralni kontraceptivi i estrogeni
Svaki oralni kontraceptiv ili lek sa estrogenom može izazvati fotosenzitivnost, ali je to manje verovatno ako lek uzimate duže vreme.
- Ako ste počeli da ga uzimate tokom leta, ili ste ga počeli tokom zime, a sada prvi put idete na sunce dok ste na toj terapiji, obratite pažnju da ne dolazi do crvenila ili opekotina savetuje Flejker.
- Fenotiazini
Ova grupa lekova koristi se za lečenje teških mentalnih poremećaja, uključujući šizofreniju i druge psihoze. Takođe se koriste za mučninu, štucanje ili bol kod hospitalizovanih pacijenata. Mogu izazvati fotosenzitivnost očiju, smanjeno znojenje i povećanje telesne temperature.
I kratko izlaganje suncu kod nekih osoba može izazvati osip, svrab, crvenilo ili teške opekotine.
- Psoraleni
Psoraleni apsorbuju UV zrake i koriste se za lečenje vitiliga, ekcema, psorijaze i kožnih problema povezanih s određenim vrstama limfoma. Zbog svoje funkcije, značajno povećavaju osetljivost na sunce.
Ako vam lekar prepiše psoralen, obavezno s njim razradite plan zaštite od sunca.
Retinoidi
Koriste se za akne i druge kožne poremećaje. Retinoidi značajno povećavaju osetljivost na sunce jer uklanjaju gornji sloj kože, što povećava rizik od opekotina.
- Važno je izbegavati sunce, bilo da ste unutra, u hladu, pod šeširom ili nosite odeću koja štiti. Takođe, koristite kremu sa visokim SPF-om - savetuje Flejker.
- Lekovi iz grupe sulfonilureja za dijabetes tipa 2
Nisu svi oboleli od dijabetesa tipa 2 na ovoj terapiji, ali oni kod kojih ishrana i vežbanje nisu dovoljni za regulaciju šećera u krvi, možda je moraju koristiti. Lekovi iz ove grupe mogu učiniti kožu osetljivom na sunce.
Postoje alternative, ali možda nisu efikasne za svakog pacijenta — najvažnije je da se šećer u krvi kontroliše.
Lekovi koji izazivaju preosetljivost na toplotu
Prema rečima farmaceutkinje Suzan Flejker, određeni lekovi mogu izazvati preosetljivost na toplotu, slično kao i na sunčevu svetlost. Međutim, kao i kod fotosenzitivnosti, ne znači da će svaka osoba koja uzima ove lekove postati osetljivija na visoke temperature.
Najvažnije je da obratite pažnju na reakcije svog tela i da budete pripremljeni: uzimajte dovoljno tečnosti, nosite laganu i prozračnu odeću, šešir, koristite kremu za sunčanje i obezbedite sebi pristup hladu.
U nastavku se nalazi pet grupa lekova koje mogu izazvati preosetljivost na toplotu:
- Antihistaminici i dekongestivi
Ovi lekovi, koji se najčešće kupuju bez recepta, mogu izazvati neželjene reakcije na sunce. Prema podacima klinike Mayo, mogu i smanjiti znojenje, što otežava telu da se rashladi, pa čak može dovesti i do povećanja telesne temperature. Isti efekat mogu imati i kombinovani lekovi koji sadrže antihistaminike, dekongestive i antikolinergike.
- Beta-blokatori
Beta-blokatori se koriste za regulaciju srčanog ritma, lečenje angine pektoris i snižavanje krvnog pritiska. Prema Flejker, oni mogu smanjiti protok krvi u kožu, čime se umanjuje sposobnost tela da se rashladi. Studija objavljena 2022. godine pokazala je da upotreba beta-blokatora može povećati rizik od srčanog udara tokom veoma toplih dana.
Ukoliko imate simptome povezane s izlaganjem toploti, obavezno se obratite svom lekaru. Flejker upozorava da je opasno samoinicijativno prekidati terapiju, naročito lekove koji regulišu kardiovaskularne probleme.
- Diuretici
Diuretici se često prepisuju za lečenje visokog krvnog pritiska ili srčane slabosti.
- U suštini, telo ima višak tečnosti, pa pokušavamo da je izbacimo kako bismo smanjili opterećenje srca. To može povećati osetljivost i na sunce i na toplotu, jer se smanjuje ukupna količina tečnosti u organizmu. Samim tim se i protok krvi u koži smanjuje, pa receptori u koži koji signaliziraju da je toplo i da treba da se rashladimo – reaguju slabije - kaže Flejker.
- Psihotropni lekovi
Psihotropni lekovi obuhvataju pet glavnih grupa: antidepresive, anksiolitike (lekove protiv anksioznosti), stimulanse, antipsihotike i stabilizatore raspoloženja.
Prema Odeljenju za mentalno zdravlje američke savezne države Ohajo, mnogi psihotropni lekovi povećavaju rizik od toplotne iscrpljenosti ili čak toplotnog udara tokom vrućih dana (iznad 29,5 °C). Flejker dodaje da ovi lekovi mogu smanjiti osećaj žeđi, što dodatno povećava rizik od dehidratacije.
- Ti lekovi utiču na hipotalamus, deo mozga koji reguliše reakcije na stres, uključujući i toplotu - objašnjava ona.
Flejker savetuje da, ukoliko prvi put izlazite na sunce ili visoke temperature dok uzimate ovakve lekove, obavezno pijete dovoljno vode, nosite laganu odeću i pažljivo pratite kako vaše telo reaguje.
- GLP-1 lekovi za mršavljenje i dijabetes
GLP-1 lekovi, koji se prepisuju za mršavljenje, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i opstruktivnu apneju, poznati su po tome što izazivaju dehidrataciju. To je uglavnom posledica čestih gastrointestinalnih nuspojava – mučnine, dijareje i povraćanja. Neki korisnici ovih lekova takođe navode da im je teško da ostanu hidrirani zbog smanjenog apetita.
Korisnici GLP-1 lekova treba da piju dovoljno tečnosti i da pažljivo prate znake dehidratacije, naročito po toplom vremenu – kao što su suva usta ili tamna boja urina. Dehidratacija je posebno opasna kod osoba koje imaju oboljenja bubrega, što je česta komplikacija dijabetesa tipa 2.
Ako uzimate bilo koji od ovih lekova, a primetite preosetljivost na sunce ili toplotu, ne prekidajte terapiju na svoju ruku — već se obavezno obratite svom lekaru ili farmaceutu radi saveta.
Izvor: everydayhealth.com/Zdravlje.Kurir.rs
10 simptoma toplotne iscrpljenosti: Nije ozbiljna kao sunčanica ali nije za zanemarivanje
Često je nepravedno potcenjujemo: Blitva je prava nutritivna bomba, a pun tanjiir ima samo 35 kalorija