Slušaj vest

Mučnina tokom putovanja je česta pojava koja pogađa gotovo trećinu ljudi, a njen tačan uzrok i dalje nije potpuno razjašnjen. Najprihvaćenije objašnjenje upućuje na poremećaj u percepciji pokreta, koji dovodi do sukoba između onoga što telo oseća i onoga što oči vide. Odlazak na letnji odmor, kao i povratak s njega, često su trenuci kada se mučnina u vožnji javlja češće i intenzivnije. Osobe koje su inače osetljive na kretanje tada češće doživljavaju napade mučnine nego tokom svojih svakodnevnih putovanja.

Takođe treba napomenuti da mnogi putnici osećaju umor, pospanost, apatiju ili nedostatak energije, a da nisu obavili neku posebno iscrpljujuću aktivnost. To su zapravo simptomi blage mučnine u kretanju, što pokazuje da je mnogo više ljudi pogođeno ovim stanjem nego što biste pomislili.

Zašto se simptomi mučnine češće javljaju baš tokom putovanja na odmor? Razloga je više. Za razliku od uobičajenih vožnji, ova putovanja prate posebni uslovi koji mogu pojačati i učestalost i intenzitet simptoma. U nastavku donosimo nekoliko objašnjenja – i saveta kako da umanjite rizik:

Ponavljajući pokreti koji vam izazivaju mučninu

U automobilu, što se dalje putuje, veća je verovatnoća da će se čovek osećati loše, što pokazuje niz matematičkih modela koji predviđaju mučninu u kretanju.

Mučnina u vožnji nastaje kada telo primi previše neprijatnih pokreta. Kod nekih se simptomi javljaju već posle nekoliko minuta, dok drugima treba više vremena – obično tokom dužih putovanja.

Aktivnosti poput čitanja, gledanja ekrana ili pregledanja društvenih mreža dodatno otežavaju stvar. One odvlače pažnju od spoljašnjih vizuelnih signala i zbunjuju mozak, što povećava šansu za mučninu.

čitanje knjige shutterstock_1963978342.jpg
U automobilu, što se dalje putuje, veća je verovatnoća da će se čovek osećati loše, što pokazuje niz matematičkih modela Foto: Shutterstock

Uslovi putovanja

Leti je teško kontrolisati temperaturu unutar vozila, jer sunce često nameće zagušljivu vrućinu; uslovi koji imaju tendenciju da pojačaju simptome mučnine u kretanju.

Kada je vruće, naše telo mora da se potrudi da reguliše svoju temperaturu, na primer, znojenjem ili disanjem. Ovi različiti signali predstavljaju „primarne simptome“ jer mogu doprineti pojavi drugih, značajnijih simptoma: širenja krvnih sudova, mučnine, povraćanja, u zavisnosti od slučaja.

Da bi se suprotstavili ovim efektima, čovek je u iskušenju da uključi klima uređaj, što bi samo po sebi moglo, naprotiv, pogoršati situaciju za putnike koji su veoma podložni mučnini u kretanju. Ventilacija i sistemi za klimu u kabini takođe podižu ljude na prag mučnine.

Dodastni faktori koji mogu da pogoršaju osećaj mučnine

Neprijatni mirisi su još jedan faktor koji može pogoršati simptome mučnine u saobraćaju: izduvni gasovi, cigaretni dim, zagušljiv vazduh ili čak miris kože identifikovani su kao drugi najčešći uzrok mučnine u saobraćaju!

To su veći faktori rizika na početku sezone praznika, kada zagađenje vazduha redovno dostiže vrhunac, a sunčevi zraci zagrevaju materijale. Takođe je poznato da postoji region mozga – area postrema ili hemoreceptorska okidačka zona – koji može pokrenuti prekomernu proizvodnju pljuvačke i mučninu, posebno kada se detektuju određeni mirisi – zaštitni refleks protiv toksina i drugih otrovnih supstanci.

Saobraćaj - fizički i mentalni napor

U automobilu, nije brzina ta koja uzrokuje bolest, već promene brzine, posebno nagle. Ubrzanja i kočenja iritiraju ljudsko telo, čak i više nego skretanje u krivini.

gužva shutterstock_151963727.jpg
Učestalo ubrzavanje i kočenje u gužvi lako može izazvati mučninu Foto: Shutterstock

U praksi, varijacije brzine često su nametnute vozaču dizajnom puta (ograničenja brzine, pešački prelazi, semafori), ali i stanjem saobraćaja. Automobil koji često ubrzava i usporava u saobraćajnoj gužvi, čak i pri malim brzinama, stvara neprijatne pokrete koji lako mogu izazvati mučninu.

Saobraćajne gužve takođe imaju psihološki element

Kašnjenja putovanja (koja su možda već bila veoma duga), anksioznost zbog dolaska u dogovoreno vreme, što izgleda sve manje i manje verovatno, umor, stres i iritacija mogu dovesti do pada raspoloženja putnika.

Primećeno je da ovi faktori značajno utiču na stepen simptoma mučnine u kretanju. Bilo bi bolje da se ovi zastoji prihvate mirno i da se ostane u opuštenom raspoloženju, ali to je naravno lakše reći nego učiniti.

Saveti kako da izbegnete neprijatne osećaje

Ako vozite sa putnicima koji su skloni mučnini u vožnji ili ste i sami podložni mučnini, neka prilagođavanja vašim putnim navikama mogla bi vam pomoći.

Za vozača:

  • Pravite redovne pauze. Ovo omogućava putnicima da predahnu i da značajno smanje ili čak prevaziđu svoje simptome. Ponekad je potrebno neko vreme da simptomi nestanu, ali generalno je dovoljno 15–30 minuta.
  • Pokušajte da smanjite količinu naglog ubrzanja i kočenja. Koliko god je moguće, držite se iste brzine i usvojite glatki stil vožnje, uključujući i preticanje ili kočenje.
  • Izbegavajte preoštre skretanja na krivudavim putevima. Putnici bi trebalo da budu što manje trzani u svojim sedištima.
shutterstock_2260881515.jpg
Pravite redovne pauze. Ovo omogućava putnicima da predahnu i da značajno smanje ili čak prevaziđu svoje simptome Foto: Shutterstock

Za putnike:

  • Sedite što je više moguće napred u vozilu. Svaki pokret tokom putovanja telo bolje apsorbuje iz ovog položaja. Upravo na vozačkom sedištu ljudi najmanje pate od mučnine u saobraćaju, jer imaju kontrolu nad kretanjem vozila.
  • Izbegavajte gledanje u ekrane i drugi vizuelni sadržaj (knjige itd.), posebno kada se vozilo ne kreće konstantnom brzinom. Umesto toga, pokušajte da gledate napred kroz prozor, ka horizontu.
  • Zatvorite oči ili pokušajte da spavate. Usporavanje aktivnosti smiruje telo.
  • Nagnite sedište unazad. Ovo vam omogućava da budete manje destabilizovani pokretima vozila.
  • Zabavite se jednostavnim igrama poput „Vidim“, brojanja automobila ili pevanja – one pomažu da skrenete misli s mučnine, koja je često psihološkog porekla.
Zaključak

Mučnina u vožnji često ima i psihološku komponentu. I sama sugestija može pomoći – slatkiš, žvaka ili gutljaj vode često ublaže simptome ako se predstave kao delotvorni.

Izvor: Theconversation.com/Zdravlje.Kurir.rs

Ni na sekund ne ostavljajte decu samu u pregrejanom automobilu: 5 opasnosti po život tokom vrelih dana