Slušaj vest

Novo istraživanje koje je predstavljeno na međunarodnoj Alchajmer konferenciji pokazuje da svakodnevna šetnja može značajno da uspori kognitivni pad kod osoba koje nose gen APOE e4, poznat po povećanom riziku za Alchajmerovu bolest, najčešći oblik demencije.

- Vežbanje je sjajan način da poboljšamo kognitivnu funkciju - način na koji mislimo i pamtimo. U ovoj analizi, korist je bila izraženija kod nosilaca APOE e4, mada su i ostali delom imali koristi - kaže dr Sindi Barha sa Univerziteta Calgary i glavna autorka studije. 

Testiranje APOE gena u Srbiji

U Srbiji se testiranje APOE gena može obaviti u pojedinim privatnim genetskim laboratorijama, najčešće kao deo šire analize rizika za neurodegenerativne bolesti. Prisustvo APOE e4 varijante ne znači da će osoba sigurno razviti Alchajmerovu bolest, već ukazuje na povećan rizik. Ovakvo testiranje preporučuje se uz stručnu podršku, jer rezultati mogu da imaju značajan psihološki uticaj.

Zašto je taj gen važan?

APOE gen reguliše transport masti u krvi. Verzija e4 označava povećan rizik za Alchajmerovu bolest (14% populacije), dok e2 može da bude zaštitna.

demencija shutterstock_1776494366.jpg
Prisustvo APOE e4 varijante ne znači da će osoba sigurno razviti Alchajmerovu bolest Foto: Shutterstock

Studija je pratila skoro 3.000 osoba starosti 70–79 godina tokom 10 godina i pokazala da osobe sa e4 imaju brži pad mentalnih sposobnosti, ali da šetnja taj pad značajno ublažava.

Koliko šetnje je potrebno?

Nije precizirano koliko minuta i kojim intenzitetom - samo da je šetnja bila povezana sa boljim rezultatima.

Dr Barha napominje da su u prethodnim studijama starije žene koje su redovno prešle oko kilometar dnevno imale 13% manji rizik od kognitivnog pada.

Kako šetnja pomaže mozgu?

Fizička aktivnost povećava nivo proteina BDNF, koji stimuliše rast i održanje nervnih ćelija- posebno u hipokampusu, centru za pamćenje. Isto tako poboljšava dotok krvi u mozak i smanjuje upalu.

setnja shutterstock_2420523151.jpg
Šetnja poboljšava dotok krvi u mozak i smanjuje upalu Foto: Shutterstock

Šta bi trebalo imati na umu?

Studija se zasnivala na izjavama učesnika, a ne na merene aktivnosti, iako druge analize potvrđuju jaku vezu između hodanja i smanjene stope propadanja mozga.

Sedenje više sati, čak i ako se vežba, negativno utiče na moždane funkcije - posebno kod e4 nosilaca.

- Redovna šetnja nije recept za lečenje, ali može da bude moćan deo prevencije kognitivnog pada, posebno ako ste genetski skloni riziku. I nije potrebno trčati maratone - nekoliko svakodnevnih minuta hoda može da bude važan korak u očuvanju zdravlja mozga - poručuje dr Barha.

Izvor: Everydayhealth.com/Zdravlje.kurir.rs

Kako odložiti probleme s pamćenjem? Promenite jednu naviku i promenićete strukturu mozga