Slušaj vest

Bilo da je reč o sportskoj povredi, saobraćajnoj nezgodi ili običnom padu, povrede glave mogu da se dogode svakome. Jedna od najčešćih, a često i zanemarenih povreda je potres mozgaoblik traumatske povrede mozga koji nastaje kada udarac, potres ili naglo pomeranje tela i glave nateraju mozak da se brzo pomeri napred–nazad unutar lobanje.

Kako ističe dr Šrej Kumar Srivastav, specijalista neurolog u bolnici Šarda u Nojdi, neprepoznavanje potresa mozga može da dovede do ozbiljnih posledica – produženih simptoma, rizika od drugog, opasnijeg potresa mozga i dugoročnih oštećenja mozga.

- Zato je važno da sportisti, roditelji, treneri, ali i kolege na poslu znaju da prepoznaju upozoravajuće znake - naglašava on.

Kako da proverite simptome potresa mozga

Ako vi ili neko koga poznajete doživite povredu glave, pratite ove korake koje preporučuju stručnjaci:

Obratite pažnju na fizičke simptome

Simptomi se mogu javiti odmah ili u roku od nekoliko sati. Među najčešćima su:

  • mučnina ili povraćanje
  • vrtoglavicaili gubitak ravnoteže
  • zamućen ili dvostruk vid
  • osetljivost na svetlost ili buku
  • osećaj umora ili pospanostiglavoboljaili osećaj pritiska u glavi
mozak shutterstock_1598576839.jpg
Prepoznavanje simptoma je važno za sportiste, roditelje i trenere Foto: Shutterstock

Savet: čak i ako osoba izgleda dobro, pitajte je kako se oseća, jer mnogi simptomi mogu da budu skriveni i lako zanemareni.

Proverite moždane funkcije

Postavite kratka pitanja ili male mentalne zadatke:

  • Deluje li zbunjeno ili dezorijentisano?
  • Reaguje li sporije nego inače?
  • Može li da se seti samog događaja koji je izazvao povredu?
  • Ima li poteškoće sa koncentracijom ili pamćenjem?

Primer testa pamćenja: neka vam kaže koji je dan u nedelji, datum ili da ponovi listu od nekoliko reči nakon par minuta.

Posmatrajte promene u raspoloženju i ponašanju

Čak i blage promene raspoloženja mogu da ukažu na problem:

  • razdražljivost ili nervoza
  • pojačana anksioznost ili tuga
  • „ne liče na sebe“
  • iznenadne promene raspoloženja ili emocionalni ispadi

Obratite pažnju na promene u snu

Moguće promene uključuju:

  • spavanje duže nego obično
  • teškoće sa uspavljivanjem
  • osećaj neobične pospanosti tokom dana
dnevni ritmovi spavanja shutterstock_2097741598.jpg
Mit je da osoba sa potresom mozga nikako ne sme da spava, ali ipak postoje određeni uslovi Foto: Shutterstock

Važna napomena: mit je da osoba sa potresom mozga nikako ne sme da spava. Spavanje je dozvoljeno, ali je važno pratiti simptome pre i posle odmora, a po preporuci lekara – buditi osobu u redovnim intervalima tokom prvih 24 sata.

Kada odmah potražiti medicinsku pomoć

Hitno se javite lekaru ili otiđite u najbližu hitnu pomoć ako osoba ima:

  • gubitak svesti (čak i vrlo kratak)
  • napade ili konvulzije
  • povraćanje više od jednom
  • pojačanu glavobolju
  • teškoće sa buđenjem
  • usporen ili nejasan govor
  • slabost ili utrnulost ruku ili nogu

Oporavak i naredni koraci

Većina posledica potresa mozga se povlači u roku od 7 do 14 dana, posebno ako se od početka obezbedi odmor i odgovarajuća nega. Prerani povratak na posao, u školu ili sportske aktivnosti može da produži oporavak ili pogorša stanje.

Saveti za oporavak:

  • obezbedite fizički i mentalni odmor
  • ograničite vreme pred ekranima
  • izbegavajte alkohol i teže fizičke aktivnosti
  • pridržavajte se plana povratka aktivnostima koji odredi lekar

- Potres mozga ne mora da izgleda dramatično da bi bio opasan. Ponekad je najveći rizik upravo ono što se ne vidi odmah. Ako znate kako da prepoznate simptome i kada da potražite pomoć, možete da sprečite ozbiljne posledice – i zaštitite sebe ili nekog drugog od trajnog oštećenja mozga - poručuje dr Srivastav.

Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs

Metoda koja menja karotidnu hirurgiju i "podmlađuje mozak" spasila stotine života: Dr Ilijevski: Reč je samo o velikom iskustvu i hrabrosti