Slušaj vest

Kada pomislimo na srce, uglavnom vidimo organ u grudima koji nas održava u životu. Međutim, noge, tačnije, mišići lista, imaju ulogu nalik srcu. Zbog toga ih lekari često nazivaju „drugim srcem“. Njihova funkcija je da pumpaju krv nagore, ka srcu, i tako sprečavaju zdravstvene probleme koji se razvijaju podmuklo i bez simptoma, kaže dr Parin Sangoi, interventni kardiolog iz bolnice Vokhart u Mumbaju.

- Naše srce šalje krv kroz celo telo, ali gravitacija otežava povratak krvi iz nogu ka srcu. Tu uskaču mišići lista. Svaki put kada hodamo, trčimo ili samo pomerimo stopala, listovi se kontrahuju i sabijaju vene, gurajući krv nagore ka srcu - objašnjava dr Sangoi.

Ova pumpa ne dozvoljava da se krv zadržava u nogama i smanjuje rizik od otoka, proširenih vena, pa čak i opasnih krvnih ugrušaka. Kada su listovi slabi, srce i ceo krvotok moraju da rade mnogo napornije.

Dva glavna mišića koja čine list

List se sastoji od dva ključna mišića koji zajedno pokreću ovaj mehanizam:

  • Gastrocnemius - veliki, površinski mišić koji dominira oblikom lista i omogućava brze i snažne pokrete poput trčanja i skakanja.
  • Soleus - dublji mišić, važan za držanje i izdržljivost, naročito kada stojimo duže vreme.
građa mišića listova sa cirkulacijom
List se sastoji od dva ključna mišića koji zajedno guraju krv nagore Foto: Shutterstock

- Ta dva mišića zajednički sabijaju duboke vene u nozi i guraju krv nagore kroz mrežu zalistaka koji ne dopuštaju da se vrati. Ovaj jednostavan proces pravi ogromnu razliku u cirkulaciji - naglašava kardiolog.

Jedno istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da kontrakcije mišića lista uz pomoć venskih zalistaka povećavaju protok krvi za više od 50 odsto, dok se vreme ponovnog punjenja vena smanjuje za 37 odsto.

Zašto je to danas važnije nego ikada

Savremeni način života, sedenje satima za računarom, u automobilu ili pred televizorom, usporava pumpu lista. To može da dovede do:

  • otoka nogu,
  • proširenih vena,
  • duboke venske tromboze (DVT),
  • osećaja težine i umora u nogama.

I najmanje promene, poput ustajanja na svaki sat, kratkog istezanja ili šetnje, značajno smanjuju rizik.

setnja-shutterstock-2356379765.jpg
Krećite se što više Foto: Shutterstock

Kako održati „drugo srce“ zdravim

  • Hodajte što više: najjednostavnija i najbolja vežba za listove.
  • Radite podizanja na prste: stanite na prste, zadržite se nekoliko sekundi i polako se spustite. Ponovite 10-15 puta.
  • Redovno se istežite: ako dugo sedite, svakih sat vremena ispružite i savijajte stopala ili pravite kružne pokrete u zglobu.
  • Pijte dovoljno vode: hidratacija olakšava krvotoku da se nesmetano kreće.
  • Koristite kompresivne čarape (po potrebi): naročito tokom dugih putovanja avionom ili dugotrajnog sedenja.

- Kada listovi oslabe ili dugo miruju, nastaje hronična venska insuficijencija, odnosno krv se teško vraća u srce. Posledice su bolni otoci, promene na koži, a u težim slučajevima i ulkusi (ranice). Ako ugrušak krene nagore i stigne do pluća, dolazi do plućne embolije, što može da bude fatalno - upozorava dr Sangoi.

Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs

Hitni znaci za uzbunu: Kako prepoznati hipoksiju kod srčanog zastoja i šta preuzeti?