Slušaj vest

Vitamin D povećava apsorpciju kalcijuma iz hrane i suplemenata u crevima. Kalcijum je potreban za jake kosti otpornе na lomljenje. Većina kalcijuma u telu se skladišti u kostima, ali se često „pozajmljuje“ kako bi se održala ravnoteža kalcijuma u krvotoku. Vitamin D reguliše kretanje kalcijuma u kosti i iz njih.

Što se tiče creva, vitamin D ima nekoliko uloga. Podstiče rast korisnih bakterija, a istovremeno smanjuje broj vrsta koje mogu izazvati upalu u crevnom tkivu.

Vitamin D pomaže u održavanju jake crevne barijere kako bi se sprečilo da bakterije uđu u krvotok. Bakterije koje prođu u krv iz creva mogu izazvati upalu u drugim delovima tela.

Vitamin D je uključen u regulaciju imunog sistema, čiji se najveći deo nalazi u crevima. Pomaže imunom sistemu da ne napada zdravo tkivo, što se dešava kod autoimunih bolesti poput inflamatorne bolesti creva (IBD). Ljudi sa IBD mogu imati nizak nivo vitamina D, ali stručnjaci ne znaju da li je to uzrok ili posledica stanja.

Kako dobiti dovoljno vitamina D

Ravnoteža creva je složena. Vlakna, probiotici (poput jogurta i kefira), vitamin D i mnogi drugi faktori zajedno utiču na zdravlje creva. Međutim, lako je doći do nedostatka vitamina D, posebno tokom zimskih meseci.

Telo proizvodi vitamin D kao odgovor na jake ultraljubičaste (UV) zrake i skladišti ga za buduću upotrebu. Proizvodnja vitamina D u telu pomaže u zadovoljenju dnevnih potreba, ali preporučeni unos uključuje i minimalno izlaganje suncu.

Devojka istresa iz bočice vitamin D u ruku
Vitamin D povećava apsorpciju kalcijuma iz hrane i suplemenata u crevima. Foto: Shutterstock

Ljudi možda ne proizvode dovoljno vitamina D zbog nekoliko razloga: izbegavanje sunca, nanošenje kreme za sunčanje koja blokira UV zrake, život u severnim krajevima, ili tamnija koža koja povećava rizik od nedostatka.

Svako stariji od 1 godine treba da unosi 15 mikrograma (µg) vitamina D dnevno. Malo je namirnica koje su prirodni izvori vitamina D.

Određena pića, uključujući mlečne proizvode i biljna mleka, sok od pomorandže i neke žitarice za doručak, sadrže dodatak vitamina D. 

Evo nekih uobičajenih namirnica i njihovih nivoa vitamina D u mikrogramima:

  • Losos, nerka, kuvan, 85 g: 14 
  • Pečurke, bele, sirove, isečene, izložene UV svetlu, 1/2 šolje: 9
  • Mleko, 2 odsto smanjene masti, sa dodatkom vitamina D, 1 šolja: 3
  • Sojino, bademovo ili ovseno mleko, sa dodatkom vitamina D, 1 šolja: 2,5–3
  • Žitarice sa dodatkom vitamina D, 1 porcija: 2

Ljudi koji ne mogu da zadovolje preporučeni dnevni unos od 15 mikrograma mogu koristiti suplemente vitamina D. Više vitamina D nije nužno bolje za creva ili kosti, a prevelike količine mogu poremetiti ravnotežu u telu.Stručnjaci preporučuju da se ne uzima više od 100 µg vitamina D dnevno.

Izvor: blogs.webmd.com/Zdravlje.Kurir.rs

5 iznenađujućih znakova da vam nedostaje vitamin D: Stručnjak otkriva kako da ga najbrže nadoknadite