Nesanica i anksioznost slabe imunitet: Stručnjaci otkrivaju kako da se zaštitite u sezoni gripa
Osobe koje ne spavaju dovoljno mogu imati otežanu borbu protiv virusnih infekcija. Naučna studija je pokazala da su osobe koje imaju i generalizovani anksiozni poremećaj i nesanicu imale niži nivo NK (Natural Killer) ćelija u poređenju sa osobama bez ovih simptoma.
NK ćelije su vrsta belih krvnih zrnaca poznata po tome što napadaju i uništavaju zaražene ćelije, uključujući i virus gripa.
- Utvrđeno je da su kod studenata sa simptomima nesanice broj i procenat ukupnih NK ćelija, kao i njihovih podpopulacija, smanjeni - objasnila je autorka studije dr Renad Alhamavi, docentkinja imunologije i imunoterapije na Univerzitetu Taibah, u izjavi za Medical Express.
Ovo nije novo otkriće - veza između kvalitetnog sna i zdravog imunog sistema odavno je poznata. Međutim, povezanost sa generalizovanim anksioznim poremećajem posebno je značajna u ovo doba godine, jer sezonski afektivni poremećaj i praznični stres mogu povećati nivo anksioznosti.
Dr Alhamavi je za Medical Express navela da su studenti sa GAD-om imali „manji procenat i broj cirkulišućih NK ćelija i njihovih podpopulacija u poređenju sa studentima bez simptoma“.
Studija ima određena ograničenja, prvenstveno nedostatak raznolikosti ispitanika (obuhvaćene su samo mlade žene). Ipak, za one koji tokom užurbane praznične sezone često zapostavljaju san, ovi rezultati dodatno naglašavaju značaj kvalitetnog noćnog odmora.
Kako loš san povećava podložnost gripu?
- Da bi se telo oporavilo od bolesti, potreban mu je dubok, neisprekidan san - objašnjava dr Menahem Džejkobs.
Studija iz 2011. godine ukazala je na „specifičnu ulogu sna u formiranju imunološke memorije“, primećujući da tokom ranih faza sna dolazi do vrhunca aktivnosti T ćelija, koje su ključne za stvaranje imunog odgovora. Takođe, anketa iz 2018. pokazala je da 95 odsto lekara smatra da je dobar san izuzetno važan za pacijente sa prehladom ili gripom.
S druge strane, istraživanje iz 2025. godine pokazalo je da čak i samo jedna noć lošeg sna može negativno uticati na imuni sistem. Studija je pokazala da nedostatak sna menja profil monocita — belih krvnih zrnaca važnih za imunitet — čak i kod inače zdravih osoba.
Nedostatak sna može dovesti i do nezdravih izbora: manja je verovatnoća da ćete se pravilno hraniti i vežbati kada ste umorni. Kao rezultat, bolest se može produžiti jer telo nema podršku potrebnu za borbu protiv infekcije.
Održavajte nižu temperaturu u spavaćoj sobi
Iako može biti primamljivo da se tokom zime ušuškate u toplinu, bolje je održavati hladniju prostoriju za spavanje.
- Kada telesna temperatura ne opadne pravilno tokom noći, telo ne može da uđe u najdublje faze sna koje omogućavaju imunom sistemu da se oporavi. Rezultat je buđenje sa osećajem iscrpljenosti i veća podložnost virusima - kaže dr Džejkobs.
Idealna temperatura za spavanje je između 18 i 21 °C, jer hladnija sredina pomaže da se ciklus spavanja uskladi sa cirkadijalnim ritmovima.
Ako se budite znojavi i nemirni, to je znak da je soba možda pretopla. Pokušajte sa pamučnom posteljinom koja ‘diše’ i lakšim pokrivačima umesto teške jorganske, savetuju stručnjaci.
Isprobajte pravilo od 15 minuta
Pravilo 15 minuta podrazumeva ustajanje iz kreveta ako ne možete da zaspite, što možda zvuči neobično, ali ima smisla. Ležanje u budnom stanju u krevetu slabi vezu između „spavanja“ i „kreveta“ u mozgu. Takođe, osećaj bespomoćnosti zbog nemogućnosti da zaspite može izazvati stres, pa mozak počinje da povezuje krevet sa anksioznošću.
Ustajanje iz kreveta nakon 15 minuta budnosti prekida ovu negativnu povezanost. Preporučuje se da napustite sobu i bavite se umirujućom aktivnošću (poput čitanja) dok ponovo ne osetite pospanost. Kod osoba sa povišenom temperaturom usled gripa, ovo može pomoći i da se krevet i telo dodatno rashlade.
Uvedite „vreme za brige“ tokom dana
Ne postoji lako rešenje za noćnu anksioznost, ali metoda konstruktivne brige može pomoći osobama koje zbog navale misli teško zaspe.
Ova metoda podrazumeva da svake večeri (ali ne neposredno pred spavanje) izdvojite 15 minuta da zapišete tri brige, a zatim i tri moguća rešenja koja ćete primeniti narednog dana. Time se misli izbacuju iz glave i prenose na papir.
Održavajte dosledan raspored spavanja
Organizam voli rutinu kada je u pitanju ciklus spavanja, ali tokom praznika ona se često narušava. Kasni odlasci na spavanje, kasna buđenja i povremene dremke posle ručka remete ritam sna, pa vam može biti teže da zaspite kada konačno legnete u krevet.
Najbolji savet je da održite što veću doslednost - čak i posle kasne noći, podesite alarm za uobičajeno vreme buđenja. Tako ćete lakše zaspati naredne večeri, a jutarnja kafa može pomoći da pregurate pad energije.
Slušajte svoje telo
Praznici dolaze jednom godišnje, pa mnogi imaju potrebu da ignorišu umor i bolest kako ne bi propustili dešavanja. Međutim, dugoročno to može naneti više štete nego koristi. Telo će se sve teže prilagođavati dok vas na kraju ne primora da usporite.
- Ako osećate da vas hvata prehlada, potreba za odmorom nije znak slabosti - to je biološki signal da je imunom sistemu potrebna energija - objasnio je dr Rubin.
Umesto da preskačete san, on savetuje dodatni odmor:
- Odlazak na spavanje 30 do 60 minuta ranije tokom nekoliko noći može napraviti značajnu razliku.
Izvor: tomsguide.com/zdravlje.kurir.rs
Kako prepoznati super grip koji se širi Srbijom? Doktorka otkriva zašto mnogi imaju utisak da im se bolest vraća