Slušaj vest

Postoji mnogo razloga zbog kojih biste želeli da prestanete da uzimate određeni lek. Možda vam izaziva neželjene efekte, imate utisak da ne deluje, osećate se bolje pa mislite da vam više nije potreban ili vam predstavlja finansijski teret. Ipak, to ne znači da je bezbedno da ga naglo prekinete. Iznenadni prekid terapije može biti rizičan, pa čak i opasan po život.

Povratak simptoma jači nego ranije

Mnogi lekovi deluju tako što blokiraju ili aktiviraju određene procese u organizmu. Kada se naglo prekinu, simptomi koji su bili pod kontrolom mogu se vratiti, i to u izraženijem obliku nego pre početka terapije. Ovaj fenomen naziva se "rebound efekat".

- Dva tipična primera su lekovi za visok krvni pritisak. Ako osoba prestane da uzima klonidin, pritisak može naglo da poraste. Nagli prekid beta-blokatora može ubrzati rad srca, što u nekim slučajevima može dovesti do bola u grudima ili čak infarkta - objašnjava farmaceutkinja Džoan Dojl Petrongolo iz bolnice Massachusetts General, koja je povezana sa Univerzitetom Harvard.

žena sa bolnom grimasom se drži za grudi u predelu srca, crtež srca koje kuca
Problem je u tome što se simptomi vraćaju u izraženijem obliku nego pre početka terapije Foto: Shutterstock

Sličan efekat može se javiti i kod drugih lekova, poput inhibitora protonske pumpe (na primer omeprazola) koji se koriste kod gorušice, zatim kod lekova za spavanje ako se naglo prekinu posle duže upotrebe, kao i kod sprejeva za nos ako se koriste duže od preporučenog.

Organizam reaguje kao na "šok"

U nekim slučajevima, nagli prekid terapije predstavlja stres za organizam. Dok se telo prilagođava, mogu se javiti različiti simptomi, poput promene raspoloženja, nesanice, mučnine, dijareje, bolova u mišićima ili promena apetita. Kod pojedinih osoba simptomi mogu da budu i ozbiljniji, uključujući halucinacije, konfuziju, epileptične napade ili čak suicidalne misli.

Simptomi su obično izraženiji i traju duže kod osoba koje su uzimale veće doze ili su lek koristile duži vremenski period.

Najčešće se javljaju kod lekova koji deluju na mozak i nervni sistem, kao što su jaki lekovi protiv bolova, antidepresivi, lekovi za anksioznost, terapija za nervni bol i antipsihotici.

Prekid terapije uvek uz konsultaciju sa lekarom

Pre nego što odlučite da prestanete sa uzimanjem leka, važno je da se posavetujete sa lekarom.

- Ako mislite da vam lek više nije potreban, pitajte lekara da li se slaže. Može se desiti da imate utisak da ste ozdravili, a zapravo se osećate bolje upravo zato što uzimate terapiju - kaže Petrongolo.

žena sa problemima štitne žlezde na pregledu kod endokrinologa
Ako mislite da vam lek više nije potreban, pitajte lekara da li se slaže Foto: Shutterstock

Ako imate neželjene efekte ili smatrate da lek ne deluje, moguće je pronaći alternativu. U slučaju finansijskih poteškoća, lekar ili farmaceut mogu da pomognu da se pronađe pristupačnija opcija ili program podrške.

Ako i dalje želite da prekinete terapiju, to bi trebalo da radite isključivo uz stručni nadzor. Do tada, nemojte samoinicijativno prestajati sa uzimanjem propisanih lekova.

Postepeno smanjivanje je najbezbednije

Najsigurniji način da se terapija prekine jeste postepeno smanjivanje doze i učestalosti uzimanja. Međutim, ne postoji univerzalno pravilo - sve zavisi od vrste leka, doze, dužineprimene i opšteg zdravstvenog stanja.

Zato je važno da lekar proceni kako i kojom brzinom bi trebalo smanjivati terapiju, kako bi se izbegle neželjene posledice.

Izvor: Health.harvard.edu/Zdravlje.kurir.rs

Kad naglo prekinemo s lekovima: Šta je ribaund efekat i zašto može da bude vrlo opasan?