Slušaj vest

Zaboravite ideju da je starenje pasivan proces - nova medicina fokus stavlja na energiju, balans i kvalitet života, a ne samo na broj godina

Živimo duže nego ikada. Ali pitanje više nije koliko dugo ćemo živeti, nego kako ćemo živeti te godine. Umor koji ne prolazi, loš san, pad koncentracije, nagomilani stres - mnogi ove simptome danas prihvataju kao „normalan deo života“. Međutim, savremena medicina sve jasnije pokazuje da to nije neminovno. Naprotiv, sve više se govori o tzv. longevity pristupu, koji menja način na koji razumemo starenje.

Upravo o tome razgovaramo sa dr Danicom Gaia-Rončević, specijalistom dermatovenerologije i MSc medicine dugovečnosti i zdravog starenja iz MediGroup Longevity klinikekoja objašnjava zašto ova oblast postaje jedna od najvažnijih tema savremenog života. MediGroup Longevity klinika menja način na koji brinemo o zdravlju - kroz personalizovan i savremen pristup koji spaja naprednu dijagnostiku, stručno vođenje i individualno kreirane programe. Cilj je jasan: više energije, bolji balans i kvalitet života koji traje.

Foto Ustanove-fotograf Vladan Jankovic copy.jpg
Foto: Vladan Janković

„Longevity medicina dobija na značaju jer se produžio životni vek, a samim tim i potreba ljudi da ostanu funkcionalni, vitalni i zdravi što duže. Sve veća dostupnost informacija i savremene dijagnostike dodatno podstiče interesovanje za ovaj pristup“, objašnjava doktorka.

Za razliku od tradicionalnog modela lečenja, koji reaguje kada se bolest već pojavi, longevity medicina ima potpuno drugačiji ugao.

„Tradicionalna medicina je dominantno reaktivna - bavi se lečenjem bolesti kada se one već razviju. Longevity medicina je proaktivna i personalizovana: fokus je na prevenciji, ranom otkrivanju disbalansa i optimizaciji funkcije organizma“, kaže dr Gaia-Rončević.

Drugim rečima, starenje više nije nešto što samo „posmatramo kako se dešava“. Danas ga sve više razumemo i na njega možemo da utičemo.

Nije poenta živeti duže, već živeti bolje

Jedna od najvećih promena u ovom pristupu je pomeranje fokusa.

„Primarni fokus nije samo na produženju životnog veka, već na produženju perioda zdravog života. Cilj je da godine koje živimo budu kvalitetne - bez hroničnih bolesti, iscrpljenosti i pada funkcionalnosti“, ističe dr.

To u praksi znači da „kvalitetno starenje“ danas ima vrlo konkretno značenje.

„Kvalitetno starenje podrazumeva očuvanu fizičku snagu, mentalne funkcije, hormonsku ravnotežu, metaboličko zdravlje i emocionalnu stabilnost. U medicinskom smislu meri se kroz biomarkere - kao što su inflamatorni parametri, insulinska osetljivost, telesni sastav, kognitivne funkcije, nivo energije, kao i funkcionalni testovi (snaga, izdržljivost, mobilnost)“, objašnjava doktorka.

Telo šalje signale - ali ih ignorišemo

Savremeni način života, ubrzan tempo i konstantna dostupnost ostavljaju posledice koje često ne prepoznajemo na vreme. Prema rečima dr Gaia-Rončević, hronični stres, nedostatak sna, loša ishrana i sedentarni način života dovode do hormonskog disbalansa, hronične upale i oksidativnog stresa, što ubrzava starenje ćelija i povećava rizik od brojnih bolesti. Ipak, problem je što se prvi znaci često zanemaruju.

„Najčešći rani signali su hroničan umor, loš san, pad koncentracije, povećanje telesne mase, posebno u predelu stomaka, smanjena tolerancija na stres i promene raspoloženja. Ljudi ih često pripisuju normalnom starenju ili ubrzanom tempu života, umesto da ih prepoznaju kao upozorenje“, kaže dr Gaia-Rončević.

Prevencija počinje mnogo ranije nego što mislimo

Jedna od ključnih poruka longevity medicine jeste da ne treba čekati problem da bismo reagovali.

„Većina hroničnih bolesti razvija se godinama pre pojave simptoma. Što ranije počnemo, idealno već u tridesetim, to je veća šansa da očuvamo zdravlje i usporimo biološko starenje“, naglašava dr.

Medicina koja gleda „celu sliku“

Za razliku od fragmentiranog pristupa, longevity medicina posmatra organizam kao celinu i oslanja se na personalizovane programe koji uključuju ishranu, fizičku aktivnost, upravljanje stresom, optimizaciju sna, hormonski balans, i suplementaciju. Posebno važan deo ovog pristupa danas su genetska testiranja, koja sve više postaju osnova precizne prevencije.

„Genetski testovi pružaju uvid u predispozicije - kako organizam metaboliše hranu, reaguje na fizičku aktivnost, detoksikuje se ili stari. Oni ne određuju sudbinu, već omogućavaju da personalizujemo preporuke kako bi se rizici smanjili i potencijal maksimalno iskoristio“, kaže dr Gaia-Rončević.

Važno je naglasiti da ova testiranja nisu rezervisana samo za osobe koje već imaju određene tegobe. Kako naglašava doktorka, ovi testovi su posebno korisni kod zdravih osoba koje žele preventivan pristup, kao i kod onih sa porodičnim opterećenjem za određene bolesti.

Nova filozofija zdravlja

U okviru MediGroup Longevity pristupa, fokus nije na brzom rešenju, nego na dugoročnoj strategiji.

„Pristup je multidisciplinaran i visoko personalizovan. Kombinujemo savremenu dijagnostiku, medicinsku ekspertizu i dugoročno praćenje pacijenta, sa ciljem kontinuirane optimizacije zdravlja“, objašnjava doktorka.

Najveća zabluda o starenju

I dok tržište nudi sve više „brzih rešenja“, stručnjaci upozoravaju da dugovečnost nema prečice.

„Jedna od najvećih zabluda je da je starenje potpuno van naše kontrole. Takođe, mnogi veruju da su suplementi dovoljni, dok zanemaruju osnovne faktore poput sna, ishrane i kretanja. Dugovečnost je rezultat doslednih navika, a ne pojedinačnih intervencija“, zaključuje dr Gaia-Rončević.