Slušaj vest

Svakodnevni unos hranljivih materija može biti povezan sa hormonskim markerima i markerima telesnog sastava kod žena koje se leče od neplodnosti, ali istraživači upozoravaju da uloga ishrane u reproduktivnom zdravlju i dalje zahteva jače kliničke dokaze. U nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu „Scientific Reports“, grupa istraživača ispitala je kako je unos hranljivih materija povezan sa sastavom tela i nivoom reproduktivnih hormona kod žena sa neplodnošću.

Dizajn studije hranljivih materija i hormona u ishrani

U studiju je uključeno 97 žena (18–40 godina) koje su ispunjavale kriterijume neplodnosti i lečile se u klinici u Španiji između 2022. i 2024. godine. Uključene su žene koje nisu uspevale da zatrudne najmanje 12 meseci (ili 6 meseci ako su starije od 35 godina), dok su isključene one sa PCOS, endometriozom i drugim hormonskim bolestima.

Unos hrane procenjivan je pomoću validiranog upitnika o učestalosti konzumiranja hrane, a sastav hranljivih materija izračunat je na osnovu standardnih baza podataka. Telesni sastav (BMI, odnos struka i kukova, procenat masti i mišića) meren je bioelektričnom impedansom.

U ranoj fazi ciklusa analizirani su ključni hormoni (AMH, FSH, LH, TSH, estradiol, vitamin D i prolaktin), a podaci su statistički obrađeni uz prilagođavanje faktora poput ishrane, fizičke aktivnosti i pušenja.

shutterstock_2497655509.jpg
Ishrana može imati važnu ulogu u plodnosti, jer određeni nutrijenti utiču na hormone, telesni sastav i reproduktivno zdravlje žena Foto: Shutterstock

Rezultati su se smatrali pouzdanim ako je verovatnoća greške bila manja od 5% (p & 0,05), a dodatno je korišćena Bonferonijeva korekcija da bi se izbeglo lažno pozitivno zaključivanje kod više poređenja podataka.

Uticaj ishrane na hormone

Učesnice su u proseku imale oko 33 godine, bile zaposlene i većinom visoko obrazovane. Prosečan BMI ukazivao je na prekomernu težinu, uz povećan procenat masnog tkiva i smanjenu mišićnu masu, što upućuje na narušen metabolički balans kod žena sa neplodnošću.

Analiza je pokazala da pojedine hranljive materije imaju vezu sa telesnim sastavom i hormonima: riboflavin (vitamin B2) i kalcijum bili su povezani sa većom mišićnom masom, dok je veći unos vitamina E bio povezan sa manjim obimom kukova i nižim nivoom prolaktina, hormona koji može uticati na ovulaciju.

Druge veze između ishrane i hormona nisu potvrđene nakon dodatnih analiza, što pokazuje da samo pojedini nutrijenti imaju jasniju povezanost sa reproduktivnim zdravljem.

Nutrijenti koji mogu uticati na plodnost

Ova studija pokazuje da su specifični hranljivi sastojci u ishrani povezani sa ključnim markerima reproduktivnog zdravlja kod žena sa neplodnošću. Veći unos vitamina E povezan je sa nižim nivoima prolaktina i smanjenim obimom kukova, dok su riboflavin i kalcijum povezani sa većim procentom mišićne mase. Ovo ukazuje na potencijal za ciljane nutritivne pristupe koji bi podržali povoljnije hormonske profile i profile telesnog sastava.

profimedia0168670176.jpg
Veći unos vitamina E povezan je sa nižim nivoima prolaktina i smanjenim obimom kukova Foto: Profimedia

Uzročnost se ne može utvrditi zbog poprečnog dizajna; međutim, nalazi ukazuju na to da ishrana može biti modifikovani faktor koji treba uzeti u obzir uz negu plodnosti.

Potrebne su dugoročne prospektivne studije kako bi se potvrdile i uspostavile ove veze, i potencijalno pomoglo u vođenju implementacije personalizovane ishrane.

Izvor: news-medical.net/Zdravlje.Kurir.rs

Da li vitamin E pomaže kod psorijaze? Dermatolog otkriva njegovu pravu ulogu