Povišeni monociti u nalazu krvi: Da li uvek ukazuju na bolest?
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborMonociti su vrsta belih krvnih zrnaca i svojevrsni pokazatelj dobre ravnoteže imunog sistema. Monociti nisu samo borci protiv infekcija, već učestvuju i u obnovi tkiva, oporavku i obezbeđuju dugoročnu otpornost organizma. Deo su osnovnog urođenog imuniteta, stvaraju se u koštanoj srži i čine 3 do 10 odsto svih belih krvnih zrnaca.
Šta zapravo pokazuju monociti?
Monociti su jedna od pet glavnih vrsta belih krvnih zrnaca koja se mere u kompletnoj krvnoj slici sa leukocitnom formulom. Za razliku od neutrofila koji brzo reaguju ili limfocita koji planiraju dugoročnu odbranu, monociti imaju srednju ulogu. Oni cirkulišu kroz krv oko jednog dana, a zatim prelaze u tkiva gde se pretvaraju u makrofage ili dendritske ćelije i svojevrsnu „službu za čišćenje“ i koordinatore imunog sistema.
Na laboratorijskom izveštaju monociti se obično prikazuju kao procenat ukupnog broja belih krvnih zrnaca. Većina laboratorija smatra da je normalna vrednost između 2 i 8 odsto. Stručnjaci navode da sama ova brojka ne govori jedino o riziku od infekcije, već i o količini imunološke aktivnosti usmerene na borbu protiv upale, obnovu tkiva i oporavak organizma u određenom trenutku. Čak i mala promena može mnogo da kaže o tome šta telo trenutno „obrađuje“ u pozadini. Napomena: referentne vrednosti mogu blago da variraju od laboratorije do laboratorije, pa je uvek najbolje gledati opseg koji je naveden na samom izveštaju.
Imuni sistem kao orkestar
Zamislite imuni sistem kao orkestar. Neutrofili su udaraljke, brzi su, glasni i trenutni. Limfociti su gudači, to jest precizni, prilagodljivi i dugotrajni. Monociti? Oni su dirigenti. Prepoznaju šta se događa i određuju tempo, oslobađajući hemijske signale koji aktiviraju ili smiruju druge ćelije imunog sistema.
Kada dođe do upale, na primer posle napornog treninga, virusne infekcije ili hroničnog stresa, nivo monocita može privremeno da poraste dok organizam „čisti teren“. Kada opasnost prođe, njihov broj se smanjuje i imuni sistem se vraća u ravnotežu. Međutim, ako upala postane hronična, monociti mogu da ostanu blago povišeni, što znači da su sistemi za oporavak stalno aktivirani. Tada granica između izlečenja i štete postaje sve tanja.
Normalne i optimalne vrednosti
„Normalan“ procenat monocita, obično između 2 i 8 odsto, zasniva se na proseku populacije. Lekari kažu da ipak ove brojke nisu idealne za svaku osobu. Moguće je da neke osobe imaju nešto više ili niže vrednosti monocita bez ikakvih problema. Mnogo je važnije da se prate promene tokom vremena i posmatraju zajedno sa drugim parametrima imunog sistema, poput limfocita i neutrofila.
Ako su monociti stalno blago povišeni zajedno sa markerima upale kao što su CRP ili feritin, moguće je da se radi o hroničnoj aktivaciji imunog sistema. Ako su stalno niski, moguće je da postoji potiskivanje imuniteta ili zamor koštane srži.
Kako tumačiti visoke i niske vrednosti
Kada su monociti povišeni
Monociti inače čine manji deo ukupnog broja belih krvnih zrnaca. U rezultatima krvne slike mogu da budu označeni kao apsolutni monociti ili „monociti (apsolutni)“, kada se određuje njihov tačan broj u krvi.
Normalne vrednosti apsolutnih monocita su od 200/400 do 600/1000 ćelija po mikrolitru krvi. Kada su monociti povišeni, lekari govore o stanju koje se naziva monocitoza, koje je uglavnom posledica hroničnih infekcija, ali može da bude povezano i sa poremećajima krvi, autoimunim bolestima i malignim oboljenjima.
Blagi i prolazni porast monocita, kako je navedeno, može da se javi i posle intenzivnog treninga ili akutnog stresa, kao deo procesa „čišćenja“ organizma.
Ipak, dugotrajno povišene vrednosti monocita zahtevaju dodatnu pažnju. Istraživanja pokazuju da veći procenat monocita može da bude povezan sa kardiovaskularnim rizikom, metaboličkim sindromom i drugim hroničnim stanjima koja su povezana sa dugotrajnom upalom. To ne znači automatski bolest, već da imuni sistem radi pod većim opterećenjem nego što je uobičajeno.
Kada su monociti niski
Nizak procenat monocita, poznat kao monocitopenija, može da se javi kod virusnih infekcija, usled upotrebe određenih lekova poput kortikosteroida ili zbog potiskivanja rada koštane srži. Ozbiljno ili dugotrajno snižene vrednosti mogu da budu povezane sa nedostatkom hranljivih materija ili hroničnim stresom koji iscrpljuje imunitet.
Međutim, jedan izolovani nizak rezultat ne znači da imuni sistem „otkazuje“. Često se radi samo o kratkotrajnoj preraspodeli imunih ćelija tokom oporavka ili hormonskih promena. Pošto se monociti prikazuju kao procenat, njihova vrednost može da izgleda niža jednostavno zato što je porastao broj drugih belih krvnih zrnaca, poput neutrofila. Zato se monociti nikada ne tumače odvojeno od ostatka krvne slike. Lekari zato savetuju da rezultate nikada ne tumačimo sami, a pogotovo ne na osnovu jednog teksta. Najbolje će o čemu se tačno radi znati zdravstveni radnik.
Izvor: superpower.com/ zdravlje, kurir