Oprez na plaži

Koža pamti svaku opekotinu od sunca: Plikovi mogu povećati rizik od raka kože decenijama kasnije

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Na rizik ne utiče samo broj opekotina, već i uzrast u kojem su nastale
Opekotine od sunca, naročito sa plikovima, mogu da povećaju rizik od melanoma i drugih oblika raka kože decenijama kasnije. Na šta upozoravaju stručnjaci.

Nesmotreno sunčanje koje se završava opekotinama kože nije samo neprijatnost praćena plikovima i bolnim peckanjem. Lekari upozoravaju da opekotine u pojedinim situacijama mogu da imaju ozbiljne posledice po zdravlje. Stručnjaci navode da opekotine od sunca zadobijene između 15. i 20. godine povećavaju za čak 80 odsto rizik od razvoja melanoma, najagresivnijeg oblika raka kože.

Šta je melanom?

Melanom nastaje iz melanocita, ćelija koje proizvode pigment kože. Ako se otkrije u ranoj fazi, u velikom broju slučajeva uspešno se leči. Međutim, ukoliko se dijagnostikuje kasno, može da metastazira u limfne čvorove, pluća, jetru, mozak i druge organe.

Svaka ozbiljna opekotina doživotno oštećuje DNK kože

Lekari upozoravaju da je ponekad dovoljno svega nekoliko minuta na jakom suncu da nastanu opekotine koje mogu da ostave dugoročne posledice.

Prema podacima Fondacije za borbu protiv raka kože (Skin Cancer Foundation), pet ili više opekotina od sunca, bez obzira na njihov stepen, može da udvostruči rizik od razvoja melanoma. Razlog je to što ultraljubičasti (UV) zraci oštećuju ćelije kože i izazivaju mutacije DNK koje mogu da dovedu do nastanka raka.

Svaka ozbiljna opekotina od sunca doprinosi doživotnom oštećenju DNK kože. Ne postoji tačno utvrđena granica nakon koje možemo da kažemo: „Ova jedna opekotina promenila je sve.“ Ali znamo da rizik raste sa težinom i brojem opekotina – izjavila je dr Mišel Henri iz njujorške klinike Skin & Aesthetic Surgery.

Svaka ozbiljna opekotina od sunca doprinosi doživotnom oštećenju DNK kože Foto: Shutterstock

Nisu retke opekotine koje zahvataju dublje slojeve kože

Na rizik ne utiče samo broj opekotina, već i uzrast u kojem su nastale. Većina opekotina od sunca spada u opekotine prvog stepena i zahvata samo površinski sloj kože. Međutim, dermatolozi upozoravaju da nisu retke ni ozbiljnije opekotine drugog stepena, koje zahvataju dublje slojeve kože, izazivaju plikove i u pojedinim slučajevima zahtevaju bolničko lečenje, navodi Cleveland Clinic.

Teške opekotine sa plikovima u detinjstvu povezane su i sa većim rizikom od razvoja planocelularnog (skvamoznog) karcinoma, drugog najčešćeg oblika raka kože. Iako je smrtnost od ovog tipa karcinoma znatno manja nego kod melanoma, i dalje odnosi hiljade života godišnje, pokazuju podaci Američkog društva za borbu protiv raka (American Cancer Society).

Prevencija je najbolja zaštita

Američka akademija za dermatologiju (American Academy of Dermatology Association) navodi da pet ili više opekotina sa plikovima između 15. i 20. godine povećava rizik od melanoma za čak 80 odsto.

Ljuštenje kože javlja se kod opekotina prvog i drugog stepena, kada organizam prirodnim putem uklanja oštećene ćelije kože.

Opekotine trećeg stepena nastaju veoma retko, ali predstavljaju hitno medicinsko stanje. One zahvataju sve slojeve kože, mogu da unište nervne završetke, a koža može da poprimi belu ili ugljenisanu boju.

Iako za sada ne postoje potvrđene metode kojima bi se nakon opekotina umanjila oštećenja koja povećavaju rizik od raka kože, stručnjaci ističu da je prevencija najbolja zaštita.

To podrazumeva nošenje odeće dugih rukava i nogavica, šešira sa širokim obodom i naočara za sunce sa UV zaštitom, naročito tokom boravka na otvorenom.

Jednako je važna i pravilna upotreba kreme sa zaštitnim faktorom. Kremu treba obilno naneti na sve izložene delove tela najmanje 30 minuta pre izlaska na sunce, a zaštitu obnavljati približno na svaka dva sata, kao i nakon kupanja ili pojačanog znojenja.

Izvor: https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/sunburns-skin-cancer-risk-melanoma-b3006053.html

Alergija na sunce ili opekotina: Dermatolog otkriva kako da prepoznate razliku i koji lekovi mogu pogoršati stanje