važno

Creva i srce povezani više nego što se mislilo: Ishrana može da utiče na rizik od smrti

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
udra11/Shutterstock Istraživači su uočili i da dijabetes može da utiče na jačinu ove povezanosti
Novo istraživanje pokazalo je da su osobe sa koronarnom bolešću koje su se hranile na način koji pogoduje zdravlju creva imale manji rizik od smrti.

Ishrana koja pogoduje zdravoj crevnoj mikrobioti mogla bi da bude povezana sa manjim rizikom od smrti kod osoba sa koronarnom bolešću srca, pokazalo je veliko američko istraživanje objavljeno u časopisu Medicine. Ipak, autori naglašavaju da studija ne dokazuje da ovakav način ishrane direktno produžava život, već pokazuje povezanost koja zahteva dalja istraživanja.

Koronarna bolest srca jedan je od vodećih uzroka smrti u svetu. Iako na rizik utiču godine i genetika, način ishrane predstavlja jedan od retkih faktora na koje može da se utiče. Poslednjih godina sve više istraživanja ukazuje da crevna mikrobiota učestvuje u regulaciji zapaljenskih procesa, metabolizma masti i funkcije krvnih sudova, zbog čega bi mogla da utiče i na tok kardiovaskularnih bolesti.

Šta je pokazalo istraživanje

Naučnici su analizirali podatke 1.537 odraslih osoba sa koronarnom bolešću iz američke nacionalne studije NHANES, sprovedene od 2005. do 2018. godine. Ishrana ispitanika procenjena je pomoću indeksa DI-GM (Dietary Index for Gut Microbiota), koji ocenjuje koliko način ishrane pogoduje raznovrsnoj i zdravoj crevnoj mikrobioti.

Više bodova dobijali su oni koji su češće unosili namirnice poput avokada, brokolija, leblebija, brusnica, fermentisanih mlečnih proizvoda, integralnih žitarica, vlakana, zelenog čaja, soje i kafe, dok su bodovi umanjivani većim unosom crvenog i prerađenog mesa, rafinisanih žitarica i hrane bogate mastima.

Više bodova dobijali su ispitanici koji su češće unosili namirnice korisne za zdravlje creva Foto: Shutterstock

Tokom praćenja, osobe sa višim DI-GM skorom imale su oko 30 odsto manji rizik od smrti u odnosu na ispitanike sa najnižim skorom. Zanimljivo je da veza nije bila linearna, odnosno svaki dodatni bod nije donosio jednako smanjenje rizika. Istraživači su takođe uočili da dijabetes može da utiče na jačinu ove povezanosti.

Autori ističu da rezultate treba tumačiti oprezno. Studija je retrospektivna, zasniva se na podacima o ishrani prikupljenim tokom samo jednog dana, a ne može da dokaže uzročno-posledičnu vezu. Ipak, nalazi ukazuju da bi način ishrane koji podržava zdravu crevnu mikrobiotu mogao da bude važan deo nutritivnih preporuka za osobe sa koronarnom bolešću srca.

Izvor: News-medical.net/Zdravlje.kurir.rs

Holesterol ne zavisi samo od ishrane: Pet navika posle večere koje mogu pomoći da ga snizite