Naučnici konačno otkrili kako uobičajena crevna bakterija pokreće rak debelog creva: Rešena misterija stara 15 godina
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborNaučnici tvrde da su rešili medicinsku zagonetku staru više od 15 godina - otkrili su kako toksin koji proizvodi jedna od najčešćih bakterija u ljudskim crevima oštećuje sluznicu debelog creva i utiče na razvoj raka. Reč je o bakteriji Bacteroides fragilis koja je prirodni stanovnik ljudskih creva i prisutna je kod oko 20 odsto zdravih ljudi. U većini slučajeva ne izaziva nikakve tegobe i deo je normalne crevne mikrobiote. Neće sve osob, nosioci ove bakterije, dobiti rak debelog creva.
Protein izaziva dugotrajnu upalu
Međutim, pojedini sojevi ove bakterije proizvode toksin poznat kao BFT, koji može da izazove dugotrajnu upalu sluznice debelog creva. Naučnici već godinama sumnjaju da upravo ta upala povećava rizik od razvoja raka debelog creva, ali do sada nije bilo jasno kako toksin započinje taj proces.
Rezultati istraživanja objavljeni su u prestižnom časopisu Nature i predstavljaju važan korak ka razvoju novih terapija. Ovo istraživanje moglo bi da bude uvertira u razvoj lekova koji sprečavaju razvoj tumora, tvrde naučnici.
Kako protein dobija pristup ćeliji
Istraživači sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su da toksin BFT mora da se veže za protein klaudin-4, koji se nalazi na površini ćelija debelog creva. Tek kada se "zakači" za taj protein, toksin dobija pristup ćeliji i oštećuje drugi važan protein E-kadherin, čiji je zadatak da obezbedi zaštitnu barijeru crevnoj sluznici.
Kada ta prirodna zaštita oslabi, nastaje hronična upala, a dugotrajni upalni procesi mogu da stvore uslove za razvoj tumora.
- Godinama smo pokušavali da otkrijemo za koji receptor se toksin vezuje. Ovo je za nas veoma važan trenutak - izjavila je dr Sintija Sirs, jedna od vodećih autorki istraživanja.
"Mamac" koji zaustavlja toksin
Naučnici nisu stali na otkrivanju mehanizma bolesti. Iskoristili su novo saznanje i napravili svojevrsni proteinski "mamac".
Reč je o rastvorljivoj verziji proteina klaudin-4, koja privlači toksin pre nego što on stigne do ćelija debelog creva. Umesto da napadne tkivo, toksin se vezuje za mamac i postaje bezopasan.
U eksperimentima na miševima ova metoda uspešno je sprečila oštećenje debelog creva.
Iako će biti potrebno još mnogo istraživanja pre nego što ovakav pristup bude mogao da se primeni na humanoj populaciji.
Šta sve ovo znači za ljude?
Stručnjaci naglašavaju da neće svaka osoba koja ima crevnu bakteriju Bacteroides fragilis dobiti rak debelog creva. Naprotiv, većina nosilaca ove bakterije nikada neće razviti bolest.
Problem predstavljaju samo određeni sojevi koji proizvode toksin BFT, a na razvoj raka utiču i brojni drugi faktori, poput genetike, načina ishrane, životnih navika i opšteg zdravstvenog stanja.
Rak koji se često može sprečiti
Kolorektalni karcinom jedan je od najčešćih malignih tumora u svetu, ali ujedno je rak koji se može sprečiti ili izlečiti ako se otkrije na vreme.
Novo istraživanje dodatno potvrđuje koliko važnu ulogu crevna mikrobiota ima u očuvanju zdravlja, ali i u nastanku bolesti. Naučnici veruju da bi buduće terapije mogle da budu usmerene upravo na neutralisanje štetnih bakterijskih toksina, čime bi se sprečilo oštećenje creva mnogo pre nego što se razviju prekancerozne promene ili rak.
Izvor: sciencedaily.com/ zdravlje. kurir.rs