Zašto ste stalno umorni? Psihoterapeut otkriva kako hronična anksioznost iscrpljuje telo i mozak
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborHroničnu anksioznost većina ljudi povezuje sa brigom, napetošću i ubrzanim mislima. Međutim, jedan od njenih najčešćih, ali često zanemarenih simptoma jeste stalni umor. Mnogi se osećaju iscrpljeno i kada nisu imali veći fizički napor, a razlog može biti to što je organizam neprekidno u stanju pripravnosti.
Psihoterapeut dr Čandni Tugnait objašnjava da je povremena anksioznost normalna reakcija na stres, ali da problem nastaje kada osećaj zabrinutosti traje nedeljama ili mesecima i počne da remeti svakodnevni život.
- Kod hronične anksioznosti mozak reaguje na zabrinjavajuće misli kao da je organizam u stvarnoj opasnosti. Zbog toga se neprekidno luče hormoni stresa, poput kortizola i adrenalina, mišići ostaju napeti, a telo troši mnogo više energije nego što toga postajemo svesni - objašnjava dr Tugnait.
Zašto anksioznost izaziva umor?
Prema rečima stručnjaka, postoji nekoliko razloga zbog kojih osobe sa hroničnom anksioznošću često osećaju iscrpljenost:
- Organizam je stalno pod stresom – dugotrajna aktivacija nervnog sistema troši energiju i vremenom dovodi do fizičkog umora.
San nije dovoljno okrepljujući – i kada spavate sedam ili osam sati, anksioznost može da ometa duboke faze sna, pa se budite neispavani.
Mozak ne prestaje da radi – neprekidna briga, analiziranje i zamišljanje najgorih mogućih ishoda troše gotovo isto energije kao i zahtevni mentalni zadaci.
Javljaju se i fizički simptomi – napetost mišića, glavobolje, ubrzan rad srca, plitko disanje i problemi sa varenjem dodatno iscrpljuju organizam.
- Zbog toga mnogi upadaju u začarani krug. Što su umorniji, svakodnevne obaveze im deluju teže, što povećava stres i dodatno pojačava anksioznost - napominje doktorka.
Kako prekinuti začarani krug?
Umor izazvan anksioznošću ne prolazi uvek nakon dužeg spavanja ili nekoliko dana odmora, jer je on često posledica stalne aktivacije organizma, a ne manjka sna.
- Osim kvalitetnog odmora, važno je raditi i na uzroku problema. To podrazumeva razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje, tehnike opuštanja ili mindfulness, redovnu fizičku aktivnost, dosledan ritam spavanja, kao i ograničavanje unosa kofeina i alkohola - savetuje dr Tugnait.
Ako umor traje nedeljama, remeti svakodnevni život ili je praćen upornom anksioznošću i problemima sa spavanjem, važno je da se obratite lekaru. Iscrpljenost može biti posledica anksioznosti, ali i drugih zdravstvenih stanja, poput poremećaja rada štitaste žlezde, anemije, nedostatka vitamina ili infekcija, poručuje psihoterapeut .
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs