Da li je putovanje moguće posle šloga: Neurolog objašnjava na šta da obratite pažnju
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborMoždani udar je ozbiljno cerebrovaskularno oboljenje koje zahteva hitnu reakciju. Pravovremeno lečenje može značajno uticati na ishod i oporavak. Život ne staje posle moždanog udara, a mnogi pacijenti nakon oporavka žele da putuju i odmaraju se na moru, planini ili u banji. Da li je i kako moguće putovanje posle moždanog udara, za portal Zdravlje Kurir.rs objašnjava neurolog prim. dr Mihailo M. Mirković iz Valjeva.
Putovanje posle moždanog udara
Putovanje posle moždanog udara je moguće, ali pod određenim uslovima, napominje dr Mirković.
- Pacijenti koji su pretrpeli moždani udar u najvećem broju slučajeva mogu da putuju i borave na moru, pod uslovom da je njihovo zdravstveno stanje stabilno i da redovno uzimaju propisanu terapiju. More samo po sebi nije kontraindikovano, naprotiv, boravak u prijatnom okruženju, umerena fizička aktivnost i psihička relaksacija mogu imati pozitivan efekat na oporavak i kvalitet života - kaže doktor.
Mere opreza
Ipak, pre nego što pripremite putne torbe i pasoše, potrebno je da se pridržavate određenih mera opreza.
- Neophodno je izbegavati boravak na suncu u najtoplijem delu dana, voditi računa o redovnom unosu tečnosti, ne ulaziti naglo u hladnu vodu nakon dužeg izlaganja suncu i ne prekidati propisanu terapiju. Poseban oprez potreban je kod osoba sa izraženom nepokretnošću, nestabilnim krvnim pritiskom ili težim srčanim bolestima - navodi dr Mirković.
More, planina ili banja
- Banje mogu biti veoma korisne, naročito u okviru rehabilitacije nakon moždanog udara, jer omogućavaju sprovođenje fizikalne terapije, kineziterapije i stručni medicinski nadzor. Međutim, izbor između mora i banje ne treba posmatrati kao pitanje šta je bolje za sve pacijente, već šta je prikladnije za konkretnog bolesnika u određenoj fazi oporavka. Moj savet je da se pacijenti ne odriču putovanja i odmora zbog straha od moždanog udara, već da pre putovanja razgovaraju sa svojim neurologom ili izabranim lekarom i da se pridržavaju preporuka o terapiji, hidrataciji i izbegavanju ekstremnih vrućina. Najveći rizik ne predstavlja more, već zanemarivanje faktora rizika i neredovno lečenje osnovne bolesti - ističe neurolog dr Mihailo M. Mirković.
Koji su najveći faktori rizika za nastanak moždanog udara?
Doktori napominju da postoji niz faktora rizika koji mogu da dovedu do moždanog udara. Na neke od njih ne možemo da utičemo, kao što su, na primer, starost, genetika i porodična istorija moždanog udara. Ipak, doktori naglašavaju da većinu rizika možemo da sprečimo zdravim životnim navikama i kontrolom osnovnih bolesti.
Povišen krvni pritisak (hipertenzija) jedan je od najvažnijih faktora rizika za moždani udar. Pušenje i izloženost duvanskom dimu, povišen holesterol, posebno LDL („loš“) holesterol, šećerna bolest (dijabetes), atrijalna fibrilacija i druge bolesti srca koje mogu da dovedu do stvaranja krvnih ugrušaka su potvrđeni faktori rizika.
Jak faktor rizika mogu da budu i prekomerna telesna težina i gojaznost, fizička neaktivnost, nezdrava ishrana sa mnogo soli, a malo voća i povrća.