Tri zdravstvene koristi borovnica: Dijetetičar otkriva zašto bi trebalo da ih jedemo što češće
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborBorovnice su sitne, ali nutritivno veoma vredne bobice. Bogate su vlaknima, vitaminima, mineralima i biljnim jedinjenjima koja mogu imati pozitivan uticaj na zdravlje. Dijetetičari posebno izdvajaju njihov potencijalni doprinos zdravlju creva, mozga i srca.
Ako tražite jednostavan način da obogatite ishranu, borovnice mogu biti dobar izbor. Mogu se jesti sveže ili zamrznute, a lako se dodaju jogurtu, ovsenim pahuljicama, smutijima ili salatama.
Mogu da podrže zdravlje creva
Borovnice sadrže vlakna, ali i polifenole – prirodna biljna jedinjenja koja mogu imati važnu ulogu u zdravlju creva.
Jedna šolja borovnica sadrži oko 3,6 grama vlakana, koja doprinose normalnom varenju i redovnom pražnjenju creva. Polifenoli iz borovnica mogu takođe da podrže korisne bakterije u crevima i doprinesu očuvanju zdrave crevne barijere.
Osim toga, flavonoidi i druga biljna jedinjenja iz borovnica povezuju se sa smanjenjem upalnih procesa.
U jednoj manjoj studiji, osobe sa digestivnim tegobama, uključujući sindrom iritabilnog creva, koje su šest nedelja unosile količinu liofilizovanih borovnica ekvivalentnu približno 1,25 šolje svežih borovnica dnevno, prijavile su manje abdominalnih tegoba i bolje opšte blagostanje u poređenju sa grupom koja je dobijala placebo.
Dobre su za mozak i pamćenje
Borovnice su posebno bogate antocijaninima, biljnim pigmentima iz grupe polifenola koji im daju karakterističnu plavu boju.
Ova jedinjenja imaju antioksidativna svojstva i mogu pomoći u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Zbog toga se istražuje njihov potencijalni uticaj na zdravlje mozga, pamćenje i kognitivne funkcije.
Dosadašnja istraživanja ukazuju da redovna konzumacija borovnica može biti povezana sa boljim pamćenjem i učenjem, kao i podrškom funkciji mozga, posebno kod starijih osoba.
Ipak, potrebno je još istraživanja kako bi se precizno utvrdilo koliko borovnice mogu da utiču na dugoročno očuvanje kognitivnih funkcija.
Dobrinose zdravlju srca i krvnih sudova
Još jedan razlog da borovnice budu deo raznovrsne ishrane jeste njihov potencijalni doprinos zdravlju srca i krvnih sudova.
Njihovi antocijanini i drugi polifenoli povezuju se sa boljom funkcijom krvnih sudova, dok vlakna mogu doprineti održavanju zdravog nivoa holesterola. Neka istraživanja ukazuju i na mogući povoljan uticaj borovnica na krvni pritisak i upalne procese.
U jednoj studiji veći unos borovnica bio je povezan sa 33 odsto manjim rizikom od srčanog udara kod žena. Važno je, međutim, naglasiti da ovakva povezanost ne znači da borovnice same po sebi sprečavaju srčani udar.
Zdravlje srca zavisi od brojnih faktora, uključujući krvni pritisak, nivo masnoća u krvi, fizičku aktivnost, telesnu težinu i ukupne životne navike.
Sveže ili zamrznute – koje su bolje?
Dobra vest je da ne morate da čekate sezonu da biste jeli borovnice. Sveže i zamrznute borovnice mogu biti dobar izbor i pružiti slične nutritivne koristi.
Možete ih dodati u:
* ovsene pahuljice ili kašu
* jogurt
* smuti
* voćnu ili zelenu salatu
* palačinke i mafine
Borovnice su same po sebi slatke, pa predstavljaju i jednostavan način da desertima ili doručku dodate voće bez potrebe za velikom količinom dodatog šećera.
Zaključak
Ove moćne bobice nisu „čarobna“ namirnica, ali zbog vlakana i brojnih biljnih jedinjenja mogu biti vredan deo raznovrsne i uravnotežene ishrane. Njihove moguće koristi posebno se istražuju u vezi sa zdravljem creva, mozga i srca.
Izvor: health.com/zdravlje.kurir.rs