važno

Imate migrenu 4 ili više dana mesečno? Nove smernice otkrivaju kada je vreme za preventivnu terapiju

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Preventivna terapija ne zaustavlja napad migrene koji je već počeo, već smanjuje učestalost budućih glavobolja
Nove smernice za migrenu objašnjavaju kada bi trebalo razmotriti preventivnu terapiju i koji lekovi imaju najčvršće dokaze o efikasnosti.

Američko društvo za glavobolju (AHS) i Američka akademija za neurologiju (AAN) objavili su nove zajedničke smernice za prevenciju migrene, prve posle 2012. godine. One prvi put na jednom mestu procenjuju i starije lekove i novije terapije, uključujući one koje ciljaju CGRP, molekul koji ima važnu ulogu u nastanku migrene.

Preporuke su zasnovane na analizi 217 randomizovanih kontrolisanih studija, a odnose se na epizodičnu i hroničnu migrenu.

Kada treba razmotriti preventivnu terapiju?

Preventivno lečenje preporučuje se osobama koje imaju četiri ili više dana sa migrenom mesečno, četiri ili više dana sa umerenom do jakom glavoboljom mesečno ili migrenu koja značajno ometa posao i svakodnevni život.

Preventivna terapija migrene obuhvata različite grupe lekova - od pojedinih lekova za krvni pritisak, epilepsiju i depresiju do novijih terapija koje ciljaju CGRP. Kod hronične migrene u prevenciji se koristi i botulinum toksin tipa A, poznat kao botoks.

Preventivna terapija migrene obuhvata različite grupe lekova - od pojedinih lekova za krvni pritisak, epilepsiju i depresiju do novijih terapija koje ciljaju CGRP Foto: Shutterstock

Cilj ove terapije nije da zaustavi napad koji je već počeo, već da smanji učestalost budućih glavobolja.

Koji lekovi imaju najviše dokaza?

Kod epizodične migrene, kada se glavobolja javlja manje od 15 dana mesečno, najčvršći dokazi o smanjenju učestalosti glavobolje postoje za galcanezumab i erenumab.

Umereno pouzdani dokazi postoje za atogepant, eptinezumab, fremanezumab, propranolol, topiramat i valproat.

Kod hronične migrene, odnosno glavobolje najmanje 15 dana mesečno, od kojih najmanje osam ima karakteristike migrene, najčvršći dokazi postoje za fremanezumab, galcanezumab i botulinum toksin tipa A. Umereno pouzdani dokazi postoje za atogepant, eptinezumab, erenumab, topiramat i valproat.

Jači dokazi ne znače automatski da je određeni lek bolji za svakog pacijenta Foto: Shutterstock

Važno je, međutim, da jači dokazi ne znače automatski da je određeni lek bolji za svakog pacijenta. Za mnoge starije terapije nema toliko kvalitetnih savremenih istraživanja, ali to ne znači da ne deluju.

Koliko dugo treba čekati da lek pokaže efekat?

Smernice donose i vrlo praktičnu preporuku: kod većine preventivnih lekova potrebno je sačekati najmanje osam do 12 nedelja na preporučenoj dozi koju pacijent može da podnese pre procene da li terapija deluje.

Kod botulinum toksina tipa A preporučuje se duži period - 24 nedelje.

Pri izboru terapije zato se ne gleda samo koji lek ima najjače dokaze. Lekar bi trebalo da uzme u obzir druge bolesti i terapije pacijenta, moguća neželjena dejstva, način primene i dostupnost leka. Ako jedna vrsta preventivne terapije ne daje rezultat, druga i dalje može da bude efikasna.

Izvor: Americanheadachesociety.org/Zdravlje.kurir.rs

Migrena se leči i hirurški: U UKC Republike Srpske prvi put izvedene tri operacije