Gubitak samo 5% telesne težine u srednjim godinama može da poboljša zdravlje srca: Istraživanje pokazalo dugoročne koristi
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor- Istraživanje u Velikoj Britaniji na više od 6.000 ljudi pokazalo je da gubitak samo 5% telesne težine u četrdesetim i pedesetim godinama može dugoročno da koristi srcu i metabolizmu.
- Učesnici koji su smršali i održali težinu do 62. godine imali su slične vrednosti holesterola, pritiska i markera upale kao ljudi koji su oduvek imali zdravu težinu.
Gubitak samo pet odsto telesne težineu četrdesetim i pedesetim godinama života mogao bi da donese dugoročne koristi za zdravlje srca i metabolizma, pokazuje istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji na više od 6.000 ljudi. Rezultati ukazuju da osobe koje uspeju da smanje telesnu težinu i održe je na tom nivou u starijem dobu mogu imati slične pokazatelje kardiovaskularnog zdravlja kao ljudi koji su oduvek imali zdravu telesnu težinu.
Istraživanje je pokazalo da su učesnici koji su smršali u srednjim godinama, do 62. godine imali uporedive vrednosti holesterola, krvnog pritiska i markera upale sa osobama koje su tokom života održavale zdravu težinu.
Zašto je važno smršati u srednjim godinama
Mnogi ljudi s godinama dobijaju na težini, što može dodatno da optereti organizam i nepovoljno utiče na zdravlje srca i metabolizma. Iako je poznato da prekomerna telesna težina i gojaznost povećavaju rizik od različitih bolesti, često se veruje da je dobijanje kilograma neizbežan deo starenja ili da su za poboljšanje zdravlja neophodne velike promene.
Novo istraživanje ukazuje da i relativno skromno smanjenje telesne težine može biti značajno. Gubitak pet odsto početne težine predstavlja dostižniji cilj za mnoge ljude, a održavanje postignutog rezultata može imati dugoročne koristi.
Loše kardiovaskularno i metaboličko zdravlje povezano je sa većim rizikom od dijabetesa tipa 2, srčanih oboljenja, srčanog i moždanog udara.
Šta su pokazali podaci više od 6.000 ljudi
Istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) analizirali su podatke više od 6.000 ljudi rođenih u Velikoj Britaniji 1958. godine.
Pratili su njihov indeks telesne mase (BMI), uključujući najvišu zabeleženu vrednost do 42. godine, a zatim su ispitivali promene telesne težine do 50. i 55. godine. Posebno ih je zanimalo da li su učesnici izgubili ili dobili najmanje pet odsto telesne težine i da li su tu razliku uspeli da održe.
Kada su učesnici imali 62 godine, istraživači su uporedili pokazatelje njihovog zdravlja, među kojima su bili krvni pritisak, holesterol i markeri upale.
Rezultati su pokazali da su osobe sa gojaznošću koje su smršale u srednjim godinama imale slične vrednosti ovih pokazatelja kao učesnici koji su tokom života održavali zdravu telesnu težinu.
Nikada nije kasno da se naprave promene
Glavna autorka studije, Čaris Bridžer-Štac iz Centra za longitudinalne studije Univerzitetskog koledža u Londonu, istakla je da se starenje često posmatra kao neizbežno pogoršanje zdravlja, ali da rezultati istraživanja ukazuju na mogućnost da se taj proces ublaži.
Prema njenim rečima, čak i skromno smanjenje telesne težine u pedesetim godinama može da napravi značajnu razliku za zdravlje i potencijalno doprinese boljem kvalitetu života.
Istraživači smatraju da bi mere za prevenciju gojaznosti, pored dece i mladih, trebalo više da obuhvate i osobe u srednjim godinama. To je period kada se često nastavlja dobijanje kilograma, ali i vreme kada promene životnih navika mogu biti važne za kasnije zdravlje.
Koautorka istraživanja, Laura Himeno, naglasila je da koristi od gubitka težine mogu da se protežu i izvan neposrednog smanjenja broja kilograma. Rezultati, prema njenim rečima, podržavaju potrebu da se ljudima obezbedi bolja podrška u mršavljenju, uključujući i pristup odgovarajućim lekovima kada za njih postoji medicinska indikacija.
Važno ograničenje istraživanja
Istraživanje je bilo opservaciono, što znači da su naučnici analizirali postojeće podatke i pratili povezanost između promena telesne težine i kasnijeg zdravlja. Zbog toga se ne može zaključiti da je samo mršavljenje neposredno izazvalo povoljnije rezultate.
Ipak, nalazi ukazuju da srednje godine mogu biti važno razdoblje za unapređenje zdravlja srca i metabolizma. Održavanje zdrave telesne težine, uravnotežena ishrana i redovna fizička aktivnost deo su mera koje mogu doprineti smanjenju kardiovaskularnog rizika.
Poruka istraživača je jasna: za pozitivne promene ne mora da bude kasno ni u pedesetim godinama, a mali, održivi koraci mogu biti bolji početak od pokušaja da se za kratko vreme izgubi veliki broj kilograma.
Izvor: theguardian.com/zdravlje.kurir.rs