Majčino mleko nema isti sastav u svim zemljama: Naučnici otkrili zanimljive razlike
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor- Novo istraživanje u devet evropskih i azijskih zemalja pokazalo je da se sastav majčinog mleka razlikuje po regionima, posebno po masnim kiselinama i drugim biološki aktivnim mastima.
- Proteini i laktoza bili su znatno ujednačeniji, a najveće razlike u energiji i sadržaju masti zabeležene su između Italije i Norveške.
Majčino mleko nema isti sastav u svim delovima sveta, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno u devet evropskih i azijskih zemalja. Naučnici su utvrdili značajne razlike u sadržaju pojedinih masnih kiselina i drugih biološki aktivnih masti, dok su količine proteina i laktoze bile znatno ujednačenije. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Scientific Reports.
Istraživanje su sproveli naučnici iz Švajcarske, u saradnji sa Univerzitetskim medicinskim centrom Groningen u Holandiji. Analizirani su podaci iz tri studije koje su obuhvatile majke i bebe iz Francuske, Italije, Norveške, Portugalije, Rumunije, Španije, Švedske, Filipina i Singapura.
U završnu analizu uključeno je 305 uzoraka zrelog majčinog mleka, prikupljenih najmanje 21 dan nakon porođaja. Sve bebe bile su rođene u terminu, dojene i normalno su napredovale prema standardima Svetske zdravstvene organizacije.
Najveće razlike u sadržaju masti
Prosečna energetska vrednost mleka iznosila je 71 kilokaloriju na 100 mililitara, ali su razlike među zemljama bile primetne. Najniža vrednost zabeležena je u Italiji, oko 59 kilokalorija, a najviša u Norveškoj, približno 83 kilokalorije. Sadržaj masti kretao se od 2,85 grama u Italiji do 5,29 grama na 100 mililitara u Norveškoj.
Posebno su se razlikovale masne kiseline. Udeo omega-3 masnih kiselina bio je najveći u Norveškoj, a najmanji na Filipinima, dok je Rumunija imala najveći udeo višestruko nezasićenih masnih kiselina.
Razlike su utvrđene i u koncentracijama gangliozida, složenih masnih jedinjenja prisutnih u majčinom mleku, pri čemu su najviše vrednosti jednog od ispitivanih gangliozida zabeležene u Španiji.
Šta rezultati zapravo znače
Autori naglašavaju da nalazi ne pokazuju da je mleko iz neke zemlje kvalitetnije od drugog, niti da određeni sastav obezbeđuje bolji rast bebe. Cilj je bio da se utvrde referentne vrednosti sastojaka mleka kod majki čija deca normalno napreduju.
Istraživanje ima i ograničenja. U pojedinim zemljama broj uzoraka bio je mali, a nisu u potpunosti ispitani uticaji ishrane majki i drugih faktora. Naučnici smatraju da su potrebna obimnija istraživanja koja bi obuhvatila žene iz različitih delova sveta i pomogla da se utvrdi zbog čega postoje razlike u sastavu majčinog mleka.
Izvor: News-medical.net/Zdravlje.kurir.rs